Foto: Ivo Ravlić (Cropix)

S CILJEM da otklonimo predrasude o bosanskohercegovačkim turistima koji, kako se Dijana Čuljak Šelebaj u 3. Dnevniku HTV-a "nezgrapno" izrazila, "dođu na jedan dan i samo zauzimaju mjesta na plažama i ništa ne troše", analizirali smo podatke o broju noćenja gostiju iz BiH i drugih zemalja na južnom Jadranu. Pri tom odmah valja napomenuti kako se radi o još uvijek nepotpunim podacima, a cjelokupnu i statistički točnu sliku broja turista iz različitih zemalja koji posjećuju našu zemlju izrađuje Državni zavod za statistiku na kraju turističke sezone.

Na temelju podataka dobivenih iz Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije za srpanj 2010. godine, razvidno je kako su bosanskohercegovački turisti po broju noćenja treći po redu najučestaliji gosti u toj županiji. Od njih samo su "jači" Česi sa 596.745 noćenja, odnosno 18,7 posto, te Poljaci sa 396.622 noćenja, odnosno 12,5 posto. Građani Bosne i Hercegovine bilježe 234.983 noćenja, a što je u postocima 7,4 posto!

Oni ipak nešto troše i plaćaju parking?!

Podatke o potrošnji gostiju iz pojedinih zemalja naravno nemoguće je dobiti, ali gore iznesena statistika zasigurno otklanja i navode iz pitanja Čuljak Šelebaj, ali i odgovora omiškog gradonačelnika Ivana Škaričića koji je turiste iz susjedne nam zemlje ništa manje diskriminatorski nazvao "ne baš takvom štetom za hrvatski turizam kako ih neki žele predstaviti". "Naime, oni ipak nešto troše i plaćaju parking", izjavio je gradonačelnik i time jednako podcijenio treće najjače goste u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Osim što od pojedinih stanovnika juga koji nude privatan smještaj u vrijeme turističke sezone možemo čuti kako turizma na jugu Jadrana ne bi bilo da nije bosanskohercegovačkih gostiju, u isto nas uvjeravaju i podaci gore izneseni.

A da nas iz susjedne zemlje nisu iznevjerili, pokazuje i podatak da ih je u srpnju ove godine ipak nešto više nego u isto vrijeme prošle godine kada su ostvarili 221.951 noćenje. Za usporedbu uzmimo i to kako su jako cijenjeni gosti iz Austrije u Splitsko-dalmatinskoj županiji u srpnju ostvarili tek 3,2 posto noćenja, iz Francuske 2,1 posto, Italije samo 2,3 posto, Mađarske 3,8 posto, a nešto lošiji od broja gostiju iz BiH je i onaj gostiju iz Njemačke koji su ostvarili 7 posto noćenja. Srbi su u srpnju u toj županiji ostvarili 1 posto noćenja, Šveđani 2,9, a Švicarci samo 0,9 posto!

Uz bok Francuzima, Nijemcima, Poljacima i Slovencima

I u nimalo jeftinoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji turisti iz BiH su u srpnju ostvarili zavidan postotak noćenja. Točnije, radi se o 88.774 noćenja, odnosno 6,8 posto, također nešto više nego u isto vrijeme prošle godine kada su ostvarili 85.124 noćenja. U toj županiji brojniji od bosanskohercegovačkih turista u srpnju su bili Francuzi sa 7,17 posto noćenja, Nijemci sa 7,31 posto, Poljaci sa 9,16 posto noćenja, Slovenci 7,8 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo 7,21 posto. Iako su u prema statistici u toj županiji šesti po redu najčešći gosti, valja napomenuti da ih od broja Francuza, Nijemaca, Britanca i Slovenaca razlikuje tek oko pola postotka. Samo su Poljaci u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvarili nešto više od 9 posto noćenja.

Na kraju svega, umjesto da ih proglašavamo "ne tako velikom štetom za hrvatski turizam" i jednodnevnim turistima od kojih imamo više štete nego koristi, građanima BiH možemo samo zahvaliti što ni u za obje zemlje iznimno teškim recesijskim godinama nisu zaobišli hrvatsku obalu i time pomogli hrvatsku turističku sezonu.