DRŽAVE članice trebaju se što prije dogovoriti oko prijedloga novog pakta o azilu i migracijama jer će bez toga stalno ići od krize do krize, izjavio je hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

"Ako se Europska unija prema pitanju migracija ne postavi zajednički, a hoćemo, i u to sam uvjeren, i ako se ne donesu odgovarajući dokumenti, prije svega novi pakt o migracijama i azilu, onda ćemo ići od krize do krize, a to nije rješenje", rekao je Božinović danas nakon izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova država članica.

Na balkanskoj ruti je sve više migranata

Sastanak je sazvan zbog krize na srednjomediteranskoj ruti i spora između Italije i Francuske oko prihvata migranata spašenih na moru, a sve veći izazov je i zapadnobalkanska ruta, na kojoj se bilježi veliki porast broja migranata.

Europska komisija je prošli tjedan objavila akcijski plan za srednjomediteransku rutu s nizom mjera čiji je cilj smanjiti broj ilegalnih prelazaka preko Sredozemlja i pojačati solidarnost između država članica.

Potpredsjednik Komisije Margaritis Schinas je prije početka ministarskog sastanka najavio da će Komisija uskoro pripremiti i akcijski plan za zapadnobalkansku rutu.

Božinović: Suočavamo se s trendom povećanih migracija

Božinović je rekao da su u posljednje vrijeme rapidno počeli rasti brojevi ilegalnih migranata i na zapadnobalkanskoj ruti. Kazao je kako očekuje da će Komisija izići s akcijskim planom za zapadnobalkansku rutu početkom prosinca.

"Suočavamo se s jednim novim trendom povećanih migracija na koje EU mora naći odgovore. Uvjeren sam da će ih naći iako nije uvijek jednostavno doći do najefikasniji politika, ali mislim da se sada stvari kristaliziraju", rekao je Božinović.

Na pitanje ima li Hrvatska kakve prijedloge za rješavanje migrantske krize, Božinović je odgovorio da se Zagreb zauzima za to da se svi migranti registriraju, ne samo na vanjskim granicama EU nego da u to treba uključiti i susjedne zemlje iz regije. Također je rekao da se moraju poštovati obveze preuzete kroz bilateralne sporazume s EU, prije svega one o readmisiji, povratku migranata u države iz kojih su došli.

Božinović smatra da je jedan od većih razloga zašto je došlo do porasta migrantskog pritiska na zapadnobalkanskoj ruti liberalizacija viznog režima u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Zato se na zapadnobalkanskoj ruti pojavljuju državljani zemalja poput Kube, Burundija, Gvineje Bisao, Indije, koji dođu komercijalnim letovima na zapadni Balkan i onda uz pomoć krijumčara pokušavaju doći na teritorij EU.