MINISTAR unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je nakon niza sastanaka s visokim dužnosnicima u Washingtonu da je ulazak u program izuzeća od američkih viza bio uvelike komplementaran s pristupom u šengenski prostor u koji bi Hrvatska trebala ući početkom 2023.

Odgovorio je Milanoviću koji je nedavno rekao da je Hrvatska još 2015. godine bila spremna za Schengen.

"Ne može baš sve pa i u današnje vrijeme skraćenih poruka biti predmetom političkih parola i floskula, poput one da smo za šengenski prostor bili spremni još 2015. Kako smo mogli biti spremni kad smo mjerila za članstvo počeli dobivati tek u procesu evaluacija koje su krenule 2016.? Radi se o procesima koji zahtijevaju dobro poznavanje zakonodavstva EU, vodstvo, strpljenje i predanost", kazao je Božinović u razgovoru za Hinu.

Na sastanku stalnih predstavnika u Vijeću EU u srijedu je odobreno pokretanje postupka konzultacija s Europskim parlamentom o nacrtu odluke Vijeća o punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj. To je posljednji korak prije konačne odluke koja bi se trebala usvojiti na sastanku Vijeća ministara za unutarnje poslove. Hrvatska tako očekuje da će u šengenski prostor ući početkom 2023. kao i u eurozonu.

"Pravi posao odrađen tek u posljednjih nekoliko godina"

Božinović je dodao da je unatoč podnošenju zahtjeva još 2015., dvije godine od ulaska u EU, pravi posao odrađen tek u posljednjih nekoliko godina, kada je za nadzor granice uloženo 200 milijuna eura, uglavnom europskog novca. To je omogućilo nabavu najmodernije tehničke opreme koju koristi 6700 hrvatskih graničnih policajaca.

"Do dolaska naše vlade i preuzimanja ovog resora od strane HDZ-a, nismo mogli napraviti ni prvi korak prema integraciji u šengenski prostor jer nismo znali, sukladno novoj Uredbi o šengenskim evaluacijama iz 2013., što će se sve od nas tražiti na tom zahtjevnom putu", kazao je Božinović.

"Prvi uvjet bio je proučiti novu europsku regulativu, što je po definiciji posao Uprave za europske poslove MUP-a RH, koju je 2012. tadašnja vlada ukinula uz objašnjenje da nije potrebna nakon ulaska u EU", rekao je Božinović, ističući da je ta uprava ponovno uspostavljena za njegova mandata.

Potom je uslijedio ozbiljan posao evaluacije u nizu područja šengenske pravne stečevine – od propisa o vatrenom oružju, zaštite podataka i policijske suradnje do zajedničke vizne politike, pravosudne suradnje i upravljanja vanjskim granicama.

Sve to događalo se u vrijeme migrantskog vala čiji su najveći generator, po Božinovićevim riječima, organizirane krijumčarske mreže.

U posljednjih nekoliko godina, podsjeća, uhićeno je preko 5000 krijumčara migranata koji po osobi za prebacivanje preko hrvatske granice u posljednje vrijeme, prema policijskim saznanjima, naplaćuju i preko 6000 eura.

"Pristupanje Hrvatske ojačat će sigurnost šengenskog područja"

Naglasio je i hrvatske uspjehe u provjerama kroz Šengenski sigurnosni sustav (SIS) te borbi s hibridnim i kibernetičkim napadima, navodeći da su na sastancima u Washingtonu razmotrene i mogućnosti dodatnih edukacija u SAD-u hrvatskih policajaca posebno onih koji se bave visokotehnološkim kriminalitetom.

Osim toga, i na međunarodnom je planu trebalo uložiti mnogo truda kako bi se i na EU razini razumjelo da pristupanje Hrvatske neće umanjiti, već značajno ojačati sigurnost šengenskog područja, naglasio je Božinović.

Odgovarajući na kritike o policijskom nasilju nad migrantima Božinović je kazao kako Hrvatska uvažava činjenicu da je kao država na vanjskoj granici odgovorna za sigurnost, ali istodobno i za poštivanje temeljnih ljudskih prava migranata što je važno pitanje u kontekstu europskih vrijednosti.

Podsjetio je i da je Hrvatska jedina država u EU koja ima nezavisni mehanizam nadzora policijskog postupanja prema migrantima koji se provodi u suradnji s međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva, a čije godišnje izvješće očekujemo ovih dana.

Božinović ističe da policija radi profesionalno u svim segmentima što je vidljivo iz posljednjeg godišnjeg izvješća o radu policije. Osim toga, još i prije ulaska u šengenski prostor Hrvatska je zahvaljujući predanom radu policije, dodaje, druga država članica EU po korištenju podataka iz SIS-a.

S obzirom na to da hrvatska policija sve osobe koje provjerava kroz SIS istodobno provjerava i kroz Interpolove baze podataka, Hrvatska je po broju provjera u Interpolovim bazama podataka na prvom mjestu od svih država članica tog međunarodnog policijskog udruženja, zaključio je Božinović.