BRITANCU Horaceu Masonu (74), koji zbog demencije treba cjelodnevnu skrb, naređeno je da u roku od deset dana napusti Švedsku, gdje živi 25 godina. Odluka o deportaciji uslijedila je nakon što je izgubio sudski spor o pravu na boravak nakon Brexita, a švedski sud je u srpnju ocijenio da je državni interes za reguliranom imigracijom važniji od Masonovih potreba, piše The Guardian.

Odluka suda

"Interes države za reguliranom imigracijom nadilazi interes Horacea Masona da nastavi boraviti u Švedskoj", stoji u srpanjskoj presudi žalbenog suda za migracije.

Njegov sin Carl Mason doznao je od britanskog veleposlanstva da mu otac, poznat kao George, mora napustiti zemlju do 20. kolovoza. Slučaj podsjeća na onaj 78-godišnje udovice Joyce Thomas, kojoj također prijeti deportacija iako u Švedskoj živi 21 godinu.

"Bilo mi je fizički mučno. Pokušavali smo mu zatajiti što više informacija jer je zbog bolesti zbunjen i zabrinut. Ipak, morao sam mu reći što se dogodilo i odmah me zasuo pitanjima: 'Što će biti? Hoće li policija doći po mene? Hoće li razvaliti vrata?'", ispričao je Carl.

"Kad sam opet večerao s njim, ponavljalo se isto: 'Što će se sada dogoditi? Kamo ću u Engleskoj? Hoće li me uhititi i strpati u zatvor?' To je nehumano", dodao je.

Dugogodišnji boravak

Horace Mason doselio se u Švedsku iz Hinckleya u Leicestershireu oko 2000. godine kako bi bio blizu sina i unučadi. Slučaj je sličan onome Kathleen Poole, još jedne Britanke s demencijom kojoj je prijetila deportacija prije nego što je preminula u domu za starije prije dvije godine.

"On je star i iznimno ranjiv. Ima uznapredovalu vaskularnu demenciju i vaskularni parkinsonizam, uz druge ozbiljne zdravstvene probleme. Nepokretan je, treba pomoć u gotovo svakom aspektu svakodnevnog života i nalazi se na stalnoj skrbi u domu za osobe s demencijom u Švedskoj. On nije sposoban jednostavno otputovati u Britaniju i tamo samostalno započeti novi život", objasnio je Carl.

Kronologija pravnog spora

Problemi su, prema riječima njegova sina, počeli kada je sud zbog pogoršanja Masonova mentalnog stanja imenovao skrbnika koji je preuzeo upravljanje njegovim poslovima. Zahtjev za boravišnu dozvolu podnesen je u prosincu 2021., no švedska agencija za migracije odbila ga je u studenom prošle godine.

U obrazloženju su naveli da "nije dostavio dokumente koji dokazuju da ispunjava uvjete za pravo boravka" te da mora napustiti zemlju. Žalba na tu odluku također je odbijena.

Obitelj se potom žalila višem sudu za migracije pozivajući se na Zakon o strancima, koji dopušta boravak u "posebno teškim okolnostima". Priložili su nove medicinske dokaze o njegovoj "velikoj potrebi za stalnim nadzorom i cjelodnevnom skrbi" i pozvali se na članak 8. Europske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na privatni i obiteljski život.

Konačna presuda

Sud je 23. srpnja ipak potvrdio odluku o deportaciji. Procijenio je da skrb za osobe s demencijom postoji i u Ujedinjenom Kraljevstvu te da Mason ondje ima kćer, iako je sud saslušao medicinske dokaze da se ona ne može brinuti o ocu na način na koji to čini Carl.

"Nakon što je odvagnuo interes države za reguliranom imigracijom naspram onoga što je izneseno o privatnom životu Horacea Masona i njegovoj prilagodbi u Švedskoj, sud za migracije zaključuje da se njegova deportacija čini razmjernom u odnosu na članak 8.", stoji u presudi.

"Jednostavno ne vidim logiku u tome da je deportacija ranjivog građanina ikome od koristi. To mi je neshvatljivo", rekao je Carl. On sada pokušava pokrenuti postupak pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu i pokrenuo je GoFundMe kampanju "Stötta George" za prikupljanje sredstava za pravne troškove.

Britanska vlada je priopćila da je upoznata sa slučajem. "Pružamo podršku gospodinu Masonu i njegovoj obitelji te smo u kontaktu sa švedskim vlastima u vezi s njegovim slučajem", poručili su.

Švedski pristup

David Milstead iz aktivističke skupine British in Sweden godinama upozorava na položaj britanskih državljana u Švedskoj nakon Brexita. On ističe da je strogi pristup švedske agencije za migracije u suprotnosti s praksom u ostatku Europske unije.

Od 14.233 zahtjeva za boravak podnesenih do kraja 2024., Švedska je odbila 3.918, odnosno 27,5 posto. To je tri puta više od bilo koje druge države članice i znatno iznad prosjeka EU-a, koji se kreće između 3 i 4 posto. "Švedske vlasti podsjećaju na ponosnog roditelja na vojnoj paradi koji inzistira na tome da svi osim njegovog djeteta hodaju izvan takta. Kod zahtjeva podnesenih na vrijeme,

kao i onih nakon roka, švedski pristup sporazumu o povlačenju zanemaruje ključne zaštite iz tog ugovora i izrazito je restriktivan u usporedbi s drugim zemljama. Zbog toga se ljudima i dalje uništavaju životi", zaključio je Milstead.