Britanski Vrhovni sud završio 1. saslušanje o zakonitosti suspenzije parlamenta

Britanski Vrhovni sud završio 1. saslušanje o zakonitosti suspenzije parlamenta
Foto: EPA

BRITANSKI Vrhovni sud održao je danas prvo saslušanje o zakonitosti odluke britanskog premijera Borisa Johnsona da suspendira rad parlamenta, a presuda, koja se ne očekuje prije petka, je konačna i po riječima nekih aktivista važnija i od samog Brexita. 

Velika Britanija trebala bi izaći iz Europske unije 31. listopada. Parlament, u kojem Johnson nema većinu, i dalje je podijeljen treba li razdruživanje od Europske unije provesti sa sporazumom ili bez njega.  

Johnsonu je kraljica Elizabeta odobrila suspenziju parlamenta na pet tjedana, sve do 14. listopada. Protivnici suspenzije smatraju da je razlog takve Johnsonove odluke spriječiti zastupnike da se usprotive njegovim planovima o Brexitu do 31. listopada, pa i po cijenu neuređenog izlaska iz EU. 

Dva odvojena slučaja 

Dva odvojena pravna slučaja u svezi s tim pitanjem, o kojima su odlučivali niži sudovi, rezultirala su suprotnim presudama koje sada razmatra Vrhovni sud.

Vrhovni škotski sud prošlog je tjedna presudio da je odluka premijera Johnsona o suspenziji rada parlamenta u većem dijelu vremena do izlaska Britanije iz EU-a 31. listopada bila nezakonita i da je predstavljala "zapanjujući" pokušaj podrivanja parlamenta, dok je Visoki sud Engleske i Walesa odbacio predmet s objašnjenjem da je to političko, a ne pravosudno pitanje. 

O obama slučajevima sada odlučuje Vrhovni sud, najviše pravno tijelo u Ujedinjenom Kraljevstvu. Argumente će iznositi timovi koji su pokrenuli odvojene tužbe u Engleskoj i Škotskoj.

Jedanaest sudaca odlučit će koliko britanski ustav ograničava premijerovu moć i je li Johnsonov savjet kraljici o suspenziji parlamenta bio nezakonit. 

Presuda Vrhovnog suda je konačna. 

Sljedeće saslušanje zakazano je za sutra u 10.30, a treće u četvrtak. Presuda se ne očekuje prije petka. 

Vrhovni sud presudio je protiv tadašnje vlade u sličnom ustavnom sporu 2017. godine kada je zaključio da ministri nisu mogli početi službeni dvogodišnji proces izlaska Britanije iz EU-a bez odobrenja parlamenta. 

Posljedice 

Johnson je odbio pozive da ponovno sazove parlament ustrajavši na tome da nije prevario britansku kraljicu Elizabetu kad je od nje zatražio odobrenje za suspenziju rada parlamenta. 

Od kraljice je Johnson 28. kolovoza zatražio petotjednu suspenziju rada parlamenta do 14. listopada, odnosno dva tjedna prije izlaska zemlje iz EU-a. Tvrdi da je takav prekid rada parlamenta zatražio kako bi mogao iznijeti svoje planove poboljšanja zdravstvene zaštite, policije i drugih "prioriteta za narod" u novom zasjedanju parlamenta.

Aktivistica Gina Miller koja se bori protiv izlaska Britanije iz EU kaže da je ono o čemu Vrhovni sud treba odlučiti "važnije i od samog Brexita".

"Radi se o tome kako se upravlja zemljom, radi se o očuvanju naših drevnih demokratskih sloboda i pokušaju da se pod svaku cijenu zaustavi stvaranje opasnog presedana koji prijeti time da nas sve osiromaši i ustavno i politički i ekonomski", napisala je Miller u ponedjeljak za list Independent.

Ako 11 sudaca presudi da je suspenzija nezakonita Johnson bi trebao ponovno sazvati parlament i bio bi izložen snažnom političkom pritisku da objasni "savjet" koji je dao kraljici kad je tražio suspenziju parlamenta.

Johnson je u video snimci koja je objavljena jučer na Twitteru kazao da neki zastupnici "misle da je suspenzija antidemokratska iako smo im dva puta ponudili izbore koje su odbili. Time pokazuju da su beskičmenjaci".

"Ti su ljudi imali tri godine da razmisle o Brexitu", rekao je Johnson.

Johnsonovi kritičari smatraju da, ako Vrhovni sud prihvati argumente protivnika britanskog premijera, Johnson mora podnijeti ostavku zbog toga što je kraljicu doveo u zabludu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara