BROD za koji se sumnja da je prevozio drogu, a koji je američka vojska napala 2. rujna, nije plovio prema Sjedinjenim Američkim Državama, već je bio na putu za sastanak s drugim, većim plovilom čije je odredište bio Surinam. Ovu informaciju otkrio je admiral Frank Bradley, koji je nadgledao operaciju, tijekom svjedočenja pred zakonodavcima u četvrtak, prema dva izvora upoznata s njegovim iskazom, piše CNN.

Odredište koje mijenja sve

Prema obavještajnim podacima, napadnuti brod planirao je prebaciti drogu na drugo plovilo, koje vojska nije uspjela locirati. Admiral Bradley tvrdio je da je i dalje postojala mogućnost da pošiljka iz Surinama na kraju stigne do SAD-a, čime je opravdavao napad, iako plovilo u trenutku udara nije išlo izravno prema američkoj obali.

Međutim, američki stručnjaci za suzbijanje narkotika navode da su rute krijumčarenja preko Surinama prvenstveno usmjerene prema europskim tržištima. Ovaj novi detalj dovodi u pitanje argument Trumpove administracije da je napad bio nužan radi zaštite SAD-a od neposredne prijetnje.

Predsjednik Donald Trump nakon napada je izjavio da se "napad dogodio dok su teroristi plovili međunarodnim vodama prevozeći ilegalnu drogu prema Sjedinjenim Državama". Državni tajnik Marco Rubio tada je pak rekao kako je brod bio "vjerojatno na putu za Trinidad ili neku drugu zemlju na Karibima".

Detalji smrtonosnog napada

Bradley, koji je u vrijeme napada vodio Zapovjedništvo za zajedničke specijalne operacije, također je priznao da se brod okrenuo neposredno prije nego što je pogođen, očito nakon što je posada uočila američku letjelicu. Američka vojska je na kraju pogodila brod četiri puta.

Prvi udar prepolovio je plovilo i ostavio dvojicu preživjelih koji su se držali za olupinu. Drugi, treći i četvrti udar ubili su preživjele i potopili ostatke broda. Izvori su potvrdili da je Bradley zakonodavcima rekao kako su preživjeli mahali nečemu u zraku, što je zabilježeno i na snimci, iako je nejasno jesu li se pokušavali predati ili su tražili pomoć.

Pitanje ratnog zločina

Ubijanje brodolomaca smatra se ratnim zločinom prema priručniku o ratnom pravu samog Pentagona, koji takve osobe definira kao one "kojima je potrebna pomoć i skrb" i koje se "moraju suzdržati od bilo kakvog neprijateljskog čina". Višestruki udar izazvao je kritike s obje strane političkog spektra, a Odbor za oružane snage Senata obećao je provesti istragu.

Zakonodavcima je rečeno da je Pete Hegseth, bivši savjetnik za specijalne operacije, prije misije jasno dao do znanja da udari trebaju biti smrtonosni, ali da nije bio obaviješten o preživjelima sve dok nisu ubijeni. Jedan američki dužnosnik izjavio je kako je Bradley razumio da je cilj misije ubiti svih 11 osoba na brodu i potopiti ga.

Ipak, pojasnio je da to nije bila izričita naredba da se "ne pruža milost", što bi bilo protuzakonito i imalo "specifične implikacije".