Buduća proširenja EU-a ne moraju nužno djelovatii centrifugalno

DOSADAŠNJA širenja Europske unije djelovala su integrativno, smanjujući nepovjerenje "starih" članica prema novoprimljenima, ali će buduće planirano proširenje - osobito na Tursku - djelovati "centrifugalno", pokazalo je istraživanje koje je izveo Jan Delhey, istraživač sa berlinskog Znanstvenog centra za društveni napredak (WZB), a prema Agence Europe u subotu preuzela Slovenska tiskovna agencija STA.

Širenje Europske unije ne znači nužno smanjenje integracije, a na to da li će proširenje djelovati integrativno ili dezintegrativno u velikoj mjeri ovisi o novoj članici, odnosno stupnja njene modernizacije, njenih kulturnih karakteristika i snage u međunarodnom okruženju, ocjena je Delheya koji je ispitivao prijašnja proširenja Unije, uključujući i njeno najveće proširenje na deset novih članica 2004. godine.

Širenje Unije na sjever (Veliku Britaniju, Irsku i Dansku) povećalo je povjerenje u EU-u, dok je njeno proširenje na jug i istok zbog raznolikosti novih članica u odnosu na stare oslabilo integraciju.

Zadnje širenje 2004. godine zbog nepovjerenja prema nekadašnjem komunističkom bloku nailazilo na rezerve među državljanima starih članica, osobito u Austriji i Njemačkoj, no "najbolji lijek" za liječenje nepovjerenja prema različitosti "dalekih" naroda i država koje se uključuju u europski integrativni proces upravo je članstvo tih država u Europskoj uniji, neke su od ocjene njemačkog istraživača.

Delhey tvrdi da se sadašnji proces proširenja Europske unije u tom pogledu može usporediti sa njenim proširenjem od prije trideset godina. Između ostalog, ispitivanje je pokazalo da se je između 6 država osnivača EU-a razvilo povjerenje iako na primjer Nizozemci i danas na Talijane gledaju kao na nepouzdane partnere.

Zadnje proširenje na deset novih članica po Delheyevu se mišljenju može usporediti i s onim kad se je 9-člana EU povećala na 12 članica ulaskom Velike Britanije, Danske i Irske u tu integraciju jer su rezerve prema nopvim članicama u dvije godine smanjene.

Pri tom kao zanimljivost navodi da Nijemci danas imaju manje povjerenja prema Poljacima od onog koje su pokazivali prema Talijanima kad su im se oni pridružili u EU-u 1976. godine, ali također da je današnji stupanj povjerenja Nijemaca prema Česima i Madžarima veći nego što je onaj koji su imali prema Talijanima prije 30 godina.

Nema sumnje da će planirana širenja EU-a na jugoistočnu Europu djelovati "centrifugalno", u prvom redu zbog Turske jer je riječ o golemoj i mnogoljudnoj zemlji u odnosu na sadašnje članice EU-a.

Formalno članstvo u Uniji jamči državljanima članica određena prava bez obzira na njihovu nacionalnost, ali se stupanj međusobnog povjerenja u Uniji bez obzira na to još uvijek u velikoj mjeri temelji upravo na kulturnoj sličnosti, odnosno nacionalnim osobinama i različitostima, ocjena je njemačkog istraživača.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara