VODSTVO bunjevačke zajednice, koja niječe hrvatsku pripadnost, ocijenilo je danas povijesnom odluku o uvođenju "bunjevačkog jezika" u službenu uporabu u Subotici, dok čelnici Hrvata u Srbiji to opisuju kao licemjerstvo ljudi među kojima mnogi imaju hrvatske dokumente i bili su korisnici pomoći hrvatskih institucija.

Predstavnici Bunjevačkog nacionalnog vijeća (BNV), koje zastupa Bunjevce ne-Hrvate, izjavili su na konferenciji za novinare da je uvođenje "bunjevačkog jezika" u službenu upotrebu u Subotici vraćanje duga pripadnicima ove manjine koji su taj grad izgradili "kao većinsko stanovništvo prije stotinjak godina".

Predsjednica BNV-a Suzana Kujundžić Ostojić je rekla kako su stručnjaci njihove zajednice s Maticom srpskom radili na standardizaciji "bunjevačkog jezika" 15 godina, tijekom kojih su nastali "Bunjevački ričnik" te gramatički i pravopisni priručnik.

Ona je rekla da se bunjevački, prvo kao govor, a odnedavno i kao jezik, u nekim subotičkim školama izučava petnaest godina.

Na upit novinara hrvatskih medija u Vojvodini rekla je da njihovi predavači nemaju službeni dokument o poznavanju "bunjevačkog jezika" bilo koje stručne institucije u Srbiji, već da svoje znanje dokazuju povjerenstvu BNV-a.

Dopredsjednik BNV-a Mirko Bajić odbacio je kritike vodstva hrvatske manjine i državnih tijela Hrvatske, koji se protive uvođenju takozvanog bunjevačkog jezika kao službenog u Subotici.

Dodao je kako smatra "bezobraznim" to što je predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov odbio poziv za međusobno poštovanje, suživot i uzajamnu pomoć.

Bunjevačko pitanje - spor između dviju država

Čelnik DSHV-a s druge strane odgovara kako su inicijativa i prijedlog BNV-a i gradonačelnika Subotice nezakoniti, da su protivni normama jezikoslovne znanosti, kao i međudržavnom sporazumu Srbije i Hrvatske.

"Iza tih inicijativa stoje ljudi koji su nama znani. Javne su tajne da većina vodstva onih Bunjevaca koje se ne smatraju Hrvatima ima hrvatske dokumente. Da putuju po svijetu s hrvatskim putovnicama koje su dobili na temelju svojega iskaza da su pripadnici hrvatskog naroda. Da to vode ljudi koji su tijekom 90-ih bili stipendisti DSHV-a i koji su zahvaljujući tome novcu uspjeli završiti škole", rekao je Žigmanov.

To je licemjerje koje se ne može prešutjeti, dodao je čelnik DSHV-a.

Skupština grada Subotice usvojila je 4. ožujka odluku kojom je počeo postupak proglašenja "bunjevačkog jezika" kao službenog, koja će se okončati kada promjene statuta grada budu službeno usvojene.

U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od približno 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu i deklariraju se samo kao Bunjevci. 

Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće, čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića. 

Na posljednjem popisu u Srbiji bilo 58.000 Hrvata

Ostala većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklarira se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati Bunjevci.

Na posljednjem popisu stanovništva u Srbiji 2011. bilo je blizu 58.000 Hrvata, no nema podataka koliki je u tome broju postotak onih koji su bunjevačkoga roda, nastanjenih u više sredina sjeverne Vojvodine. 

Takozvano bunjevačko pitanje, o podrijetlu i pripadnosti bačkih Bunjevaca, kao i njihovu govoru, godinama je visoko na popisu otvorenih pitanja Hrvatske i Srbije. 

Vodstvo hrvatske manjine u Srbiji dugo upozorava da pojedina srbijanska državna tijela potiču umjetnu podjelu bunjevačkih Hrvata na Bunjevce i Hrvate, proglašavajući bunjevačku ikavicu jezikom Bunjevaca ne-Hrvata.