U HRVATSKOJ raste broj novozaraženih. U usporedbi s prva dva dana prošlog tjedna riječ je o rastu od čak 75%. Sve više obolijevaju djeca i mladi. Najavljena je mogućnost širenja covid-potvrda. Capak kaže da to još nije u planu, ali naglašava da će se o tome razgovarati.

To su bile teme sinoćnje emisije Otvoreno na HRT-u.

Na pitanje urednika i voditelja emisije HRT-a Otvoreno Damira Smrtića slaže li se s predsjednikom Republike koji je prije tri dana rekao da poziva ljude da se cijepe, ali da će u jednom trenutku maska postati diskrecijsko pravo svakoga da je stavi, a ne da vlast naređuje jer smatra da život mora ići dalje, Ivana Pavić Šimetin rekla je kako svatko ima pravo na svoje mišljenje, izraziti ga i imati određeno uvjerenje i stav.

Pavić Šimetin: Još smo u uzlaznoj fazi 4. vala

"Europski centar za kontrolu bolesti predviđa za zemlje koje imaju udio cijepljenih manji od europskog prosjeka da će se nastaviti povećavati broj novozaraženih, broj hospitaliziranih, na respiratoru i preminulih. Za zemlje koje imaju prosjek EU, a to je 68% cijepljenih jednom dozom, ili pogotovo bolji od toga da u tim zemljama, čak i kod popuštanja mjera, recimo situacija da se manje nosi maska ne očekuje se pogoršanje, pogotovo u smislu hospitalizacije, teških oblika bolesti ili smrtnog ishoda. Čak se razlika, prema Europskoj komisiji, vidi razlika i u ljudima koji su cijepljeni", kaže.

"Cijepljeni u zemljama s velikim cijepnim obuhvatima će biti više zaštićeni od infekcije i od teškog oblika bolesti, dok u zemljama s nižim cijepnim obuhvatom čak i oni koji su cijepljeni nisu potpuno zaštićeni. Ako gledamo ukupnu populaciju mi smo na 45% cijepljenih, a EU je na 68%. Broj od 55% cijepljenih odnosi se na odraslu populaciju", objasnila je Pavić Šimetin.

Dodala je kako smo još u uzlaznoj fazi 4. vala. Ona se nešto usporila, iako je ovaj tjedan manje usporeno nego proteklih tjedana.

Šikić: Prosječno dnevno oko 500 ljudi dođe na prvu dozu

Sandra Šikić, ravnateljica NZJZ-a "Dr. Andrija Štampar" govorila je tko su najčešće novooboljeli u gradu Zagrebu.

"Mi bilježimo povećan broj već od početka rujna. Da bi zadnja 4 tjedna tjedni broj oboljelih u Zagrebu bio između 2200 - 2400 novooboljelih osoba tjedno. Zadnjih 4 tjedna nekako je stabilan taj broj. Ne bilježimo, što je doktorica Pavić Šimetin rekla, strmiji rast. A onaj najveći dio novooboljelih svakako su necijepljeni, to moram reći, a što se dobne raspodjele tiče, to je radna populacija. Dakle, ljudi srednje dobi", rekla je.

O informaciji da su danas su bile gužve na Zagrebačkom velesajmu za prvu dozu rekla je da ju to veseli da interes za cijepljenje i dalje dobar.

"Mi smo zadovoljni. Moram reći da je grad Zagreb prvom dozom procijepio 65% odraslih stanovnika, a završeno je cijepljenje za 54% odraslog stanovništva, što je dobar, bolji, hajdemo reći, postotak u odnosu na ostatak Hrvatske. Ali, naravno još daleko od onog što bismo htjeli, poželjnog postotka koji nam garantira kakav-takav kolektivni imunitet. Mogu reći da prosječno dnevno oko 500 ljudi dođe na prvu dozu", rekla je.

Barušić: Svi pacijenti u covid intenzivnom odjelu su necijepljeni

Zoran Barušić, zamjenik ravnateljice Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", govorio je o stanju na klinici.

"Od ljetnih mjeseci bilježimo postupni porast oboljelih. Sad je to u fazi uzlaznog trenda zadnjih tjedana, pogotovo zadnjih dana. Imamo nešto više od 80 bolesnika. To su sve bolesnici različitih životnih dobi, sa sve veći brojem onih mlađe životnih dobi, što nas posebno brine. Posebno je veliki pritisak na jedinicu intenzivnog liječenja. Imamo 22 bolesnika, od njih je 14 na ECMO potpori. To nismo zabilježili u prethodnih valova. ECMO uređaje stavlja se kad se ne može više zbrinjavati pacijent na respiratoru. ECMO je invazivan postupak i njime se iz pomoću katetera izvlači krv iz organizma te se u aparatu dodaje kisik te ponovno vraća u organizam i tako se zamjenjuju pluća", objasnio je.

Rekao je da su krajem prošlog tjedna imali dramatičnu situaciju i morali su od drugih posuđivati ECMO uređaje.

"Sad smo u situaciji da možemo opskrbljivati sve bolesnike", kaže. Dodao je kako su svi pacijenti u covid-intenzivnom odjelu necijepljeni.

Ivić: Mi stagniramo jer je još toplo, a sa zahladnjenjem očekujemo porast

Najmanja procijepljenost u Hrvatskoj je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Ivo Ivić, predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split, rekao je kako je situacija zabrinjavajuća.

"Međutim, za razliku od ostatka Hrvatske koja je u trendu rasta mi smo više od mjesec dana stalno u istoj situaciji, između 75 i 80 hospitaliziranih od covida. Za sada se ti brojevi ne penju, no sa zahladnjenjem očekujemo da će rasti jer je kod nas zasad toplo razdoblje pa je i širenje smanjeno. U bolnici su zastupljene sve generacije. Među onima koji imaju teški oblik bolesti, koji su na respiratoru ipak su prvenstveno stariji od 50, a daleko više stariji od 60. godine", rekao je Ivić.

Jonjić: Trebat će nova cjepiva

Stipan Jonjić, imunolog s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na pitanje zašto cjepiva ne štite još bolje, rekao je kako je sreća da štite dosta dobro.

"Idemo okrenuti priču. Istina je, to je legitimno pitanje. Prirodno da nakon cijepljenja ili infekcije imuni odgovor polako slabi i ono to ostaje su stanice koje pamte i koje nas onda štite od neke nove infekcije. To je tako u većini slučajeva. No postoje virusne infekcije kod kojih uopće ne možemo napraviti cjepivo jer su virusi vrlo nezgodni biološki. Mi imunolozi kažemo da su ti virusi imunoevazivni, ili imunosubverzivni ili čak imunosupresivni", kaže.
 
"Ovaj virus je vrlo nezgodan, on zapravo kompromitira najraniji imuni dio odgovora. On od samog ulaska u stanicu on stanicu nokautira u smislu da joj inaktivira glavni mehanizam obrane, interferone i druge molekule važne za ranu zaštitu. Onda to ide dalje kroz potpuno pogrešni sustav privlačenja stanica sve do razvoja najtežih oblika upale pluća. Vrlo je teško napraviti cjepivo koje bi efikasno štitilo od takvog imunosubverzivnog virusa. Virus se stalno mijenja, ovo je RNK virus i ima tendenciju vrlo učestalih mutacija", objašnjava.

"Mijenja S šiljak koji je ciljno mjesto vezanja antitijela pomoću kojih mi sprječavamo ulazak virusa u stanicu. I to se upravo događa, virus ulazi u stanicu i kod nekih ljudi koji su cijepljeni zato što tamo nema dovoljno adekvatnih protutijela da spriječe njegov ulazak u stanicu. Nakon ulaska u stanicu virus je već stekao određenu prednost, no ako ste cijepljeni ipak imuni sustav u tkivima i različite razine imunosti uspijevaju se boriti i odvesti imuni odgovor u pravom pravcu, a ne u imunopatološkom", rekao je Jonjić.

Na pitanje hoće li trebati nova cjepiva rekao kako misli da će trebati.

"Mislim da će ovaj virus kružiti među nama još jako puno godina, iako je to jako vrlo teško predvidjeti, i mislim da će trebati nova cjepiva, ne samo koja će ciljati neke druge virusne antigene nego će trebati cjepiva koja će biti puno lakša za globalniju upotrebu. Mi govorimo o trećoj dozi, a pola svijeta nije cijepljeno. To su sve niše koje osiguravaju da se virus širi i ponovno dođe nama. Vjerojatno će trebati i cjepiva koja će bolje čuvati ulaz virusa. Postoje u najavi cjepiva koja će vjerojatno osigurati lakšu primjenu i lakšu dostupnost", dodao je.

Kome se preporučuje 3. doza

Pavić Šimetin ponovila je kome se preporučuje cijepljenje trećom dozom.

"Cijepljenje trećom dozom se prvo i osnovno daje šest mjeseci nakon završetka primarnog cjepiva, odnosno druge doze ili jednodoznog Jansen. To su osobe životne dobi iznad 65 godina, korisnici domova za starije i nemoćne i odrasle osobe s invaliditetom, djelatnici u tim domovima, zdravstveni djelatnici koji direktno skrbe s pacijentima, osobe s kroničnim bolestima i ako su ispod 65 godine, kao i osobe koje žive u kućanstvu s imunokompromitiranim osoba. Ako im je prošlo više od 6 mjeseci od druge doze. Zasad se cijepi s trećom dozom Pfizerom koji je zasad jedini registriran za 3. dozu bez obzira na to s kojim je cjepivom završeno primarno cjepivom", objašnjava.

"Posebno razlikujemo kategoriju imunokompromitiranih osoba, misli se na osobe koje imaju umjerenu ili teže imunodeficijenciju, a to su zapravo osobe s teško narušenim zdravstvenim stanjem poput osoba koje imaju transplantirane solidne organe i uzimaju imunosupresivni terapiju da ne bi došle do odbacivanja organa, osobe koje se aktivno liječe protiv raka, hemodijalizirane osobe, osobe s uznapredovalom bolesti HIV. Dakle, jedna takva grupacija izrazito teških pacijenata koji su u ovom trenutku težeg zdravstvenog stanja i zbog toga su imunokompromitirani i trebaju dobiti 3. dozu već osam tjedana nakon završetka primarnog cijepljenja, odnosno što prije", objasnila je Pavić Šimetin.

Završetkom primarnog cijepljenja ili dobivanja 3. doze cjepiva covid-potvrda vrijedi godinu dana.

U mjesec dana od 428 umrlih čak 76% je bilo necijepljeno

Istaknula je kako je važno cijepljenje 3. dozom, no kako je važnije cijepljenje prvom dozom jer je u posljednjih mjesec dana 428 osoba umrlo od covida.

"Od njih 325 ili 76% nije bilo cijepljeno. Preminule su i 23 osobe u dobi do 55 godina i nitko nije bio cijepljen. Te 23 osobe nisu bile cijepljene. U dobi do 55 godina ako imamo smrtni ishod to su osobe koje nisu cijepljene. Među njima ima pojedinaca koji nemaju druge bolesti, ali ima i onih koje imaju lakše bolesti, koje s učestale, primjerice povišeni krvni tlak ili debljina", rekla je Pavić Šimetin.

Interes za 3. dozu

Šikić je rekla kako je interes za 3. dozu je povećana potražnja u zdravstvenim ustanovama, kao i u ustanovama za socijalnu skrb.

"Možemo zaključiti da je interes veliki za 3. dozu. Liječnici obiteljske medicine javljaju kako su pacijenti narušenog zdravstvenog stanja itekako zainteresirani za dobivanje 3. doze. Također smo jučer na punktu za masovno cijepljenje na Velesajmu počeli primjenjivati 3. dozu i to će zasad biti ponedjeljkom i srijedom ujutro. Ako interes bude veći otvorit ćemo još termina da se ne čak u redovima", objasnila je.

Ivić smatra kako će interes za 3. dozu biti visok.

"Ja sam isto zainteresiran, zdravstveni djelatnici će je dobiti. Naš najvažniji problem ostaju oni koji nisu dobili primarne doze. Takvih je previše", naglasio je.

Rekao je da to nisu antivakseri.

"To su ljudi moje životne dobi, nešto malo mlađi ili stariji od mene. Oni nisu na društvenim mrežama. Neki su ih uspjeli uvjeriti da su nuspojave od cjepiva nešto prestrašno. Doživio sam paradoks za koji nisam mislio da ću ikad doživjeti. Dolaze i kažu da se nisu cijepili jer se boje da zbog svojih teških kroničnih bolesti neće dobro podnijeti cjepivo. Dakle, potpuno obrnuta priča", rekao je Ivić.

Dodao je kako preko 90% koji su teško bolesni i na respiratoru su necijepljene osobe.

Barušić: Trudnica je stabilno

Barušić je rekao kako je pacijentica u 21. tjednu trudnoće, koja je tijekom vikenda helikopterom prebačena iz Sarajeva u "Dr. Fran Mihaljević" i nije cijepljena, stabilno i kako nije više na respiratoru. Nada se da će tijek bolesti i dalje biti pozitivan.

Dodao je i kako imaju petero hospitalizirane djece te rekao kako se primjećuje da je broj bolesne djece veći, ali s prvenstveno blagom kliničkom slikom.

Šikić je rekla kako je u Zagrebu od početka školske godine zabilježeno oko 1300 pozitivnih školaraca i više od 25.000 njih je stavljeno u mjere samoizolacije. Tijekom cijele prošle školske godine bilo je oko 5000 pozitivne djece i oko 100.000 djece je dobilo mjeru samoizolacije.

"Zabilježili smo puno brže širenje infekcije u razredu i veći broj oboljelih u razredu i to se svakako može pripisati delta varijanti virusa. Također smo zabilježili da djeca donesu virus doma i puno je pozitivnih u samim obiteljima", istaknula je.

Pavić Šimetin rekla je kako je zabilježena i gripa, ali je nema tako puno. Također je rekla da je ove godine, što nije bilo lani, zabilježeno već u drugom tjednu školske godine kako grupacija od 10 do 19 godina počela prevladavati u broju novooboljelih.

"Trenutačno je među novooboljelima 19% onih koji su pozitivni zapravo djeca i mladi od 10 do 19 godina", kaže.

Jonjić: I djecu treba cijepiti

Jonjić je o cijepljenju školske djece rekao kako su kolege zorno dočarale potrebu cijepljenja djece.

"Nema nijednog opravdanog razloga da se djeca ne bi cijepila. Djeca su imunokompetentna, stvaraju odličan imuni odgovor. Djecu treba cijepiti", rekao je.

O širenju upotrebe Covid potvrda

"Teško je konkretno reći. Logično je da se šire najviše na okupljanja koja nisu od esencijalne važnosti za ljude. To su događanja koja, ako netko nije spreman se cijepiti ili testirati, onda ne mora na tome sudjelovati. To su primjerice nekakve proslave, okupljanja, festivali i različita događanja u zatvorenom prostoru", rekla je Pavić Šimetin.

Ivić smatra da treba proširiti upotrebu covid-potvrda.

"To ima smisla u populaciji kakva je naša. Imamo lošu procijepljenost onih koji su najugroženiji, odraslih, a praktički necijepljenju djecu koja su glavni put širenja i donošenja infekcije u kuću, dakle odraslima. Ako nećemo imati obvezno cijepljenje moramo na neki način osigurati što je moguće bolju procijepljenost ljudi", istaknuo je Ivić.