Četiri ključna pitanja oko požara na koja nam vlasti još moraju odgovoriti
Foto: Patrik Macek/PIXSELL, FAH
PROTEKLIH 48 sati, tijekom kojih je Split bio kao nikad u suvremenoj povijesti ugrožen vatrenom stihijom, te koji su kulminirali iznenadnom neopozivom ostavkom potpredsjednika vlade i ministra obrane Damira Krstičevića, i dalje su u mnogim segmentima misteriozno nejasni.
>> Katastrofa odgovara na katastrofu
>> GORI NA MOSORU Oblak dima prekrio Split, širi se nesnosan smrad, kanaderi u zraku
>> Plaćate porez da bi dali vatrogascima, a uguzi ga troše na limuzine i letove na Wimbledon
Kako je bilo moguće da se vatra približi rubnim dijelovima Splita, tko je u sustavu zakazao, zbog čega vojska nije angažirana prije i je li angažirana u skladu sa zakonom, zašto je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović iz strane države kritizirala nedostatni vojni angažman, je li sustav doista funkcionira u vezi “atraktivnog i interesantnog požara” oko Splita, kako uvjereno tvrdi premijer Andrej Plenković, do kakvih je komunikacijskih propusta došlo između Ministarstva obrane i vatrogasaca na terenu odnosno Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUSZ), je li Krstičevićeva neopoziva ostavka doista neopoziva nakon reakcija predsjednice i premijera koji su poručili da za njom nema potrebe?
To su tek neka od pitanja koja se nameću nakon 48 dramatičnih sati, koji su započeli fokusom javnosti na sudbine običnih ljudi, a završili - kao i tisuću puta do sada - fokusom na međusobnim odnosima u vladajućoj eliti te dramama koje sustavno proizvode.
Je li Krstičević djelovao u okvirima zakona?
Nakon što je ministar obrane Damir Krstičević iznenadno podnio neopozivu ostavku koja je uslijedila nakon prozivki predsjednice, za Jutarnji list je izjavio: “Ja samostalno donosim odluke! Ako vojska nešto nije dobro učinila, odmah dajem mandat na raspolaganje. Premijer i predsjednica me odmah mogu smijeniti. Zna se kako sustav funkcionira. Zahtjev za angažman vojske daje glavni vatrogasni zapovjednik, a tek na njegov zahtjev angažira se vojska. Ja do ovoga trenutka nisam primio nikakav zahtjev. Ali zato sam zajedno s načelnikom Glavnog stožera stavio 100 vojnika u pripravnost i angažirali smo ih u trenutku kad je bilo najpotrebnije. Predsjednica je vrhovna zapovjednica i ona je mogla zatražiti angažiranje vojske u svakom trenutku. Vojnici su 'izginuli' spašavajući što se spasiti dalo, ali ako nešto nije bilo dobro, neka me smijene.”
Već tu se vidi nejasnoća izražavanja koja obilježava cijelu situaciju. Krstičević podnosi neopozivu ostavku, a onda kaže “neka me smijene”. Ako je ostavka ministra obrane neopoziva, onda se on de facto sam smijenio i ne treba ga nitko drugi smjenjivati.
No, još zanimljivija je Krstičevićeva tvrdnja da je pokrenuo 100 pripadnika vojske i “angažirao ih u trenutku kad je bilo najpotrebnije” prije nego je dobio službeni zahtjev da to učini. Je li time Krstičević prekoračio svoje ovlasti i prekršio zakon?
Dapače, na izvanrednoj press konferenciji u povodu Krstičevićeve ostavke premijer Plenković je potvrdio da je ministar obrane vojsku mobilizirao i prije nego je od njega to zatraženo. "Tu jedino možemo pohvaliti preventivni angažman i razmišljanje ministra", izjavio je Plenković objašnjavajući zašto odbija prihvatiti Krstičevićevu u tom trenutku tek navodno neopozivu ostavku.
Pitanje koje se postavlja je smije li ministar obrane, bez odgovarajućih zapovjedi i poštivanja zakona, preventivno mobilizirati i angažirati vojsku (neovisno o tome je li u konkretnoj situaciji s požarima oko Splita trebalo prije uključiti vojsku ili ne)? Hoće li tako preventivno procijeniti da na granicama treba plašiti izbjeglice ili ako treba gušiti demonstracije?
Kada je zapravo zatražena pomoć Oružanih snaga i jesu li institucije međusobno znale komunicirati?
Nejasno je i gdje je nastao zastoj u vezi poziva vojsci da se uključi u protupožarnu obranu. Županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina izjavio je da je poziv vojsci za pomoć u gašenju požara na splitskom području upućen u ponedjeljak u 10 sati, a ministar obrane Damir Krističević rekao je kako je taj poziv dobio "znatno kasnije", oko 16 sati istog dana.
Ravnatelj Državnog ureda za zaštitu i spašavanje (DUZS) Dragan Lozančić izjavio je u utorak navečer, nakon sastanka u kojem je sudjelovala i predsjednica, kako je s tim pozivom "stvar u retorici", što god to značilo. Teško je zamisliti kako se rečenica poput “treba nam pomoć vojske” može pogrešno razumjeti, ako je tako formulirana. Nude se tri razumna objašnjenja: ili vatrogasci nisu jasno artikulirali taj zahtjev ili on nije brzo i efikasno, kako je situacija tražila, prošao kroz instance sustava, ili vojska nije odgovarajuće reagirala na taj zahtjev kad ga je konačno dobila, navodno oko 16 sati. Je li možda zahtjev u 10 sati izrečen usmeno, a pismeno uručen tek u 16 sati?
Članak 36 Zakona o vatrogastvu jasno kaže: “Glavni vatrogasni zapovjednik ili njegov zamjenik može narediti svakoj vatrogasnoj postrojbi da sudjeluje u vatrogasnoj intervenciji na teritoriju Republike Hrvatske s određenim brojem vatrogasaca i tehničkom opremom, te zatražiti pomoć oružanih snaga Republike Hrvatske.” Glavni vatrogasni zapovjednik je Slavko Tucaković, te je u formalnom smislu on bio osoba o kojoj je ovisilo uključivanje vojske u obranu od požara.
Ako je Krstičević u 16 sati dobio poziv za pomoć, zašto vojnici dva sata kasnije i dalje sjede u splitskoj vojarni?
MORH je pak Indexu u ponedjeljak u 17 sati i 52 minute na pitanje o angažmanu vojske odgovorio sljedeće: "Na inicijativu ministra obrane i u suradnji s načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga 100 pripadnika Oružanih snaga iz vojarni u Kninu i Gospiću prebačeno je u vojarnu Lora u Splitu i u Žrnovnicu i spremni su u bilo kojem trenutku pomoći civilnim snagama sukladno procjeni Državne uprave za zaštitu i spašavanje."
"Mislim da je vojska bila spremna ujutro (u ponedjeljak), ali smo tek poslijepodne u ponedjeljak, kad smo se konzultirali sa županijskim vatrogasnim zapovjednikom (Glavinom) i glavnim vatrogasnim zapovjednikom (Tucakovićem), donijeli odluku da bi bilo dobro prihvatiti pomoć Hrvatskih oružanih snaga", objasnio je ravnatelj DUSZ-a Lozančić utorak navečer u Splitu.
Dakle, zašto je DUSZ tek u ponedjeljak popodne donio odluku da se prihvati pomoć vojske, što se po Krstičevićevoj tvrdnji dogodilo oko 16 sati, i zašto je onda ta vojska, koju je Krstičević premjestio u Split, dva sata kasnije i dalje sjedila u vojarni?
Tko od navedenih ne govori istinu?
S obzirom na izjave koje su dali ministar obrane u ostavci Damir Krstičević, ravnatelj DUSZ-a Dragan Lozančić, premijer Andrej Plenković, županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković, jasno je da se njihove verzije događaja ne uklapaju u uvjerljivu i koherentnu cjelinu.
Sustav je očito zakazao, neovisno o tvrdnjama premijera, te je sada ključno utvrditi u kojoj je točki ili točkama sustava došlo do paralize, kao i koji ljudi se nalaze na tim odgovornim pozicijama.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati