SVAKOG dana svjedočimo velikim poskupljenjima energenata i prehrambenih proizvoda, dakle osnovnih temelja za normalan život.

Rekordna stopa inflacije

Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12.3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije otkad Državni zavod za statistiku vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane.

>>Rekordna inflacija u Hrvatskoj, evo najvećih poskupljenja

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Prijevoz, za 19.2%, Hrana i bezalkoholna pića, za 18.3%, Restorani i hoteli, za 16.8%, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 14.1%, Rekreacija i kultura, za 10.0%, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 9.7%, Razna dobra i usluge, za 7.0% te Odjeća i obuća, za 5.5%.

Usporedili smo cijenu ručka danas i od prije dvije godine

Kako bismo ilustrirali koliko je poskupljenje hrane, usporedili smo sadašnju cijenu ručka s onom od prije dvije godine, kad su sva poskupljenja bila u samom začetku.

Pregledali smo kataloge pet velikih trgovačkih lanaca (Plodine, Lidl, Kaufland, Konzum i Spar) i usporedili cijene istih artikala koje su nudili u ovom razdoblju prošle godine. Uzeli smo prosječne cijene, i to akcijske.

Prije dvije godine ručak je koštao 79 kuna

Pokušali smo izračunati koliko nas je tada koštao prosječan ručak koji se sastoji od juhe, piletine,  krumpira, kruha i sezonske salate (rajčica i krastavac).  

Što se tiče juhe, odabrali smo teleću juhu u koju ide teleća lopatica. Prema receptu za četiri osobe, u takvu juhu ide 800 grama teleće lopatice s kosti. Cijene povrća poput luka ili celera, ali i začina poput peršina, nismo provjeravali.

Uglavnom, prije dvije godine, kako vidimo pregledavajući kataloge, kilogram mladog krumpira mogao se naći po cijeni od 3.99 kn, Cekin pileća prsa od 500 grama koštala su 37 kuna, pola kilograma rajčice 3 kn, a pola kilograma krastavaca također 3 kn.

Danas je ručak više od sto kuna

Oko 800 grama teleće lopatice za juhu moglo se pronaći za 24 kune. Uspjeli smo pronaći 400 grama kruha koji košta 3.99 kuna, no ako uzmemo u obzir da je za prosječnu obitelj 400 grama kruha ipak premalo, odlučili smo uzeti duplu mjeru i doći do iznosa od 8 kuna.

Ukupna cijena ručka prije dvije godine tako je iznosila 79 kuna.

Danas 500 grama piletine možete pronaći za 50 kuna. Mladi krumpir platili smo 4.99 po kilogramu. Pola kilograma rajčice iznosilo je 4.50 kuna, a pola kilograma krastavaca 3 kune. Teleća lopatica (800 grama) stoji 33 kune. Oko 800 grama kruha košta 9 kuna.

Ukupna cijena iznosi 104.50 kuna.

Struja poduzetnicima skuplja nekoliko stotina posto

Što se tiče energenata, poskupljenja električne energije za poduzetnike i jedinice lokalne samouprave već su sada enormna - nekoliko stotina posto.

>> Vlasnik kafića u Bjelovaru: Za 50 kvadrata dobio sam račun za struju od 17.500 kuna

Velik račun za struju dobio je Srećko Koljić, vlasnik ugostiteljskog objekta u Bjelovaru. Njegov ugostiteljski objekt ima tek 50 kvadratnih metara. Račun za struju bio mu je čak 17 i pol tisuća kuna. To je poskupljenje od 360 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Poskupljenja očekuju i građane

Dražen Jakšić, šef Energetskog instituta Hrvoje Požar, rekao je nedavno u HRT-ovom Dnevniku kako i građani mogu očekivati poskupljenje struje na jesen.

>> Šef Energetskog instituta: Građani mogu očekivati poskupljenje struje na jesen

"Opskrbljivači mogu do neke razine amortizirati udar, ali ne mogu prodavati energiju po manjoj cijeni nego što je nabavljaju. To nije održivo i dovest će do problema. Način na koji će se povećani trošak preliti između kućanstva, poduzetnika, energetskog sektora i državnog proračuna ovisit će o mjerama koje će vlada donijeti.

Činjenica je da mi 50 posto energetskih potreba zadovoljavamo iz inozemstva i moramo ih na neki način platiti. Hoće li to biti kroz povećane troškove struje i plina u kućanstvima ili kroz povećane cijene roba i usluga, o tome se može raspravljati", rekao je u Dnevniku HRT-a.

RTL kaže, pozivajući se na svoje izvore, da stižu nova poskupljenja. Tako bi od prvog listopada računi za struju trebali narasti za 30 posto. U začarani krug poskupljenja zbog rasta cijena struje ulazi i poskupljenje vode za 50 posto. Izračuni za plin pokazuju još drastičniji skok, za čak 76 posto.

Dokad će to trajati? Kad se stvari dovedu u normalu, hoće li doći do spuštanja cijena?

Novotny: Cijene rastu zbog vanjskih šokova

Popričali smo s ekonomskim analitičarom dr. sc. Damirom Novotnyjem.

"Cijene rastu zbog tih vanjskih šokova, to svi znamo. Cijene rastu zbog klimatoloških uvjeta, globalna situacija prošle godine je bila takva da su prinosi bili manji zbog suše, bit će i ove godine takvi. Onda je tu bila i zatvorenost ruskog i ukrajinskog tržišta žitarica i uljarica, i to je utjecalo na rast cijena. To su vanjski šokovi na koje ne možete utjecati", rekao je.

Naveo je primjer Mađarske, gdje je veća proizvodnja od potražnje, rekavši da bi povećanje proizvodnje i u Hrvatskoj moglo utjecati na usporavanje efekta tih vanjskih šokova.

"Moralo bi se investirati u obnovljive izvore hidroenergije, kojima Hrvatska obiluje, a investicija nema. Hrvatska je velik uvoznik hrane zbog turističke potrošnje, koja kod nas jako utječe na rast cijena zato što su potrošači spremni platiti tu cijenu, što ima utjecaja na inflaciju", objasnio je.

"Dogodine će doći do stabilizacije"

"Vidjet ćemo hoće li dogodine rasti turistička potražnja i hoćemo li biti spremni plaćati više cijene. No rekao bih da će doći do stabilizacije, ispuhat će se balon potražnje, koji je narastao nakon odustajanja od potrošnje uslijed pandemije koronavirusa. Sljedeće godine bi trebalo doći do smanjenja potražnje, pa će i tržišni mehanizam shodno tome djelovati i cijene će se spuštati", rekao je.

Ističe kako već vidimo da je cijena sirove nafte snažno pala u odnosu na početak godine te dodaje kako se očekuje i smanjena potražnja s globalnih tržišta, pogotovo s kineskog.

"Cijena nafte bi se trebala stabilizirati na 90 dolara po barelu, što će utjecati na zaustavljanje cijena derivata. No na cijenu plina ne možemo utjecati. Naviknuli smo na jeftini ruski plin, neće ga biti u budućnosti, a tranzicija na drugi energent je skupa i traje", kaže.

"Ne bih zagovarao deflaciju"

Što kad dođe do stabilizacije? Dakle, možemo li očekivati da se cijene vrate na razdoblje prije inflacije?

"Teoretski je moguće da dođe do deflacije, ali ne bih zagovarao takav scenarij. Deflacija je još gori fenomen nego inflacija. U deflaciji svi gube, nestaju radna mjesta, proizvodnja se gasi. Imali smo deflaciju i mi kao potrošači smo uvidjeli da su cijene padale, ali su poljoprivredni proizvođači bili nezadovoljni.

Podsjetio bih i da su cijene, primjerice, ulja u 2019. i 2020. bile najniže u povijesti. Recimo, Zvijezdino ulje je 2001. koštalo 15 kuna po litri. To smo zaboravili. A tada su plaće bile tri puta niže nego danas. No najvažnije od svega je pitanje štednje.

Mi velike količine energije trošimo nepotrebno, kao što se baca i hrana. Baca se oko 30 posto hrane. Takva rastrošnost je moguća samo kad su niske cijene, ovako ona nije racionalna ni na mikro ni na makro razini cijele nacionalne ekonomije", dodaje.

"Ne treba se razbacivati ni hranom ni energijom"

Poručio je da moramo pretrpjeti ovu zimu.

"Nakon nje doći će do ravnoteže cijena, ali pritom se ne treba razbacivati ni hranom ni energijom", kaže.

"Mi imamo veliku količinu raspoloživih obnovljivih izvora energije, a pitanje za vladu je zašto ne pojednostavljuje privatna ulaganja u proizvodnju energije. Ona su slaba i regulatorni okvir nije ohrabrujući. Susjedna BiH je omogućila ulaganja u mini-hidrocentrale i oni imaju energiju koju mogu izvoziti. Hrvatska je nema.

Tu je i pitanje proizvodnje hrane, koja se mora proizvoditi lokalno. Proizvodnja turističke Hrvatske je vrlo skromna, a potrošnja velika. Zato su cijene visoke. Razlika u cijeni voća, povrća ili mlijeka u jadranskoj Hrvatskoj naspram kontinentalne Hrvatske je 1:2 ili 1:3. Jadranska Hrvatska mora više proizvoditi", poručio je Novotny.

Podobnik o samohvali vlade i Plenkovića

Na ovu smo temu popričali i s ekonomistom dr. sc. Borisom Podobnikom, prodekanom na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. On je i predsjednik Skupštine Udruge Glas poduzetnika i zamjenik predsjednika Udruge malih distributera goriva.

On je prokomentirao to što se vlada pohvalila kako je struja za građanstvo i deset puta jeftinija nego u EU.

"Kako je cijena na većini EU tržišta ovih dana oko 600 eura po MWh, a to je oko 4.5 kn po kWh, to bi značilo da je kod nas trošak energije oko 45 lipa i to uistinu nije daleko od 40.5 lipa, što je u 2021. bio doprinos energiji u cijeni od 97 lipa za domaćinstva.

Samo, zašto je cijena MWh u EU čak 600 eura, drugo je pitanje. Nažalost, u bolja vremena su se na EU tržištima dogovorili da cijenu električne energije ne računaju kao prosjek cijena svih mogućih energetskih jedinica (hidroelektrane, nuklearke, solari…), što bi napravio matematičar ili svaka normalna osoba, već da je određuje ona proizvodnja koja je najskuplja, a to znači vrlo vjerojatno elektrana na plin, čija cijena luduje zbog agresije na Ukrajinu.

"Moglo bi doći do smanjenja cijena struje"

Možda je takvo definiranje cijene struje imalo smisla u predratno vrijeme, ali danas je suludo. Na svu sreću, u rujnu se očekuje da ministri energije EU zemalja ukinu tu suludu mjeru, što bi moglo dovesti do znatnog smanjenja cijene struje, ali to opet neće značiti da se zime ne treba plašiti. Špekulanti uvijek lako nađu drugi razlog zašto cijena struje mora biti visoka", govori.

Smatra da cijelo gospodarstvo čeka prizemljenje.

"Nakon objave da je hrvatsko gospodarstvo raslo čak 7.7% u drugom tromjesečju, izgleda da nas uskoro čeka prizemljenje. Naime, nakon što smo mjesecima bombardirani prognozama ekonomista da je recesija malo vjerojatna, jer nam je valjda ekonomija znatno otpornija od ruske, Bloomberg sad prenosi kako švicarska banka USB procjenjuje da je eurozona u trećem kvartalu uronila u recesiju, a prognozira i da će zadnji kvartal biti još gori", dodaje.

"Visoka baltička inflacija nam pokazuje u koje bi visine u ostatku EU mogla otići"

"Istina, u tim kvartalima prognoziraju pad BDP-a od vrlo malih 0.1% i 0.2%. Samo, osim recesije, kao posljedica štampanja novca za vrijeme pandemije i razbijanja mnogih uobičajenih lanaca opskrbe, posebno nakon agresije u Ukrajini, sad živimo i u vrijeme nezabilježeno visoke inflacije.

Ona je u EU u svibnju iznosila 8.8%, a u lipnju 9.6%. Ipak recesija nije svugdje ista, ona je u širokom rasponu, od relativno skromnih 6.1% na malenoj Malti do vrtoglavih 21.6% u Litvi i 22% u Estoniji, gdje je očito pravilo da što si više bio ekonomski vezan za Rusiju, prekid veza bio je to bolniji, a odražavao se najviše u rastu cijena energenata i hrane.

Naime, upravo su cijene hrane i bezalkoholnih pića skočile u Litvi čak 30%. Visoka baltička inflacija pokazuje nam očito u koje bi visine inflacija u EU mogla otići ako ostatak EU ili sama Rusija odluče potpuno prekinuti baš sve ekonomske veze.

Za razliku od baltičkih zemalja, Njemačka, barem kad je plin u pitanju, pokušava ostati u dobrim odnosima s Rusijom. Ali rat je u Europi i on može godinama potrajati, a u ratu svaka mjera koja ti nosi štetu i nije tako loša mjera ako neprijatelja zaboli daleko više", napomenuo je.