Čime je Kaczynski zadužio Hrvatsku da je proglašen dan žalosti?

Tekst: Ksenija Zubković / preneseno sa Zamirzine 
Foto: AFP

NEDJELJA, 18. travnja, u Hrvatskoj je proglašena Danom žalosti u povodu pogibije poljskog predsjednika Lecha Kaczynskog (i ostalih putnika poginulih u zrakoplovnoj nesreći u Smolensku). Tako je 15. travnja odlučila Vlada.

Uz dužno poštovanje Kaczynskom kao čovjeku, i predsjedniku republike Poljske, kao i svim nesretnim ljudima koji su uz njega nastradali, ali tko je on nama? Zašto je Vlada raspisala Dan žalosti? Jesmo li imali Dan žalosti za poginule na Haitiju? Ili evo upravo ovih dana u potresu u Kini? Ili nakon potresa u L’Aquili? Ili nakon nažalost čestih i brojnih avionskih nesreća i prirodnih katastrofa koje čini se sve ćešće napadaju ovaj svijet? Kako je to i čime Lech Kaczynsky zadužio Hrvatsku?

Kaczynski dva puta zabranio gay pride

Osim što zbog njegove ultrakonzervativne, i hiperkatolicizirane politike Hrvatska (možda) nije bila najgori učenik u razredu. Litva i Poljska su nas lijepo spašavale.

Dobro je prisjetiti se nekih stvari. Kaczynsky je kao gradonačelnik Varšave dva puta zabranio gay pride odnosno Paradu jednakosti (2004. i 2005.). Nakon druge zabrane, 2.500 LGBT aktivista ipak je marširalo Varšavom, usprkos zabrani, a Kaczynski je, zanimljivo, dozvolio kontra skup nazvan Parada normalnosti! LGBT aktivisti tada su dodatno razjarili gradonačelnika, člana i osnivača stranke Pravo i pravda, noseći natpise "Pravo i pravda za sve".

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu je 2007. proglasio zabranu održavanja gay pridea kršenjem ljudskih prava te time, doduše indirektno, osudio i izjavu (tada već predsjednika) Kaczynskog da se održavanjem parade promovira „gay životni stil“. Jedna od inicijativa njegovog brata Jaroslawa (s kojim je vladao u bizarnom blizanačkom duetu od srpnja 2006. do studenog 2007. uz potporu krajnje desnice i zloglasnog Radija Marija) bila je i da se homoseksualno orijentiranim pojedincima zabrani rad u školama i prosvjetnim ustanovama. Radilo se pritom o Koaliciji koja se, osim stranke Pravo i pravda, sastojala i od Lige poljskih obitelji kojoj je na čelu bio Roman Giertych, čiji dijapazon ideja seže od pokušaja zabrane djela Josepha Conrada, Dostojevskog i Witolda Gombrowitza, preko dovođenja evolucije u pitanje, do toga da je on navodno siva eminencija u poznatom slučaju Tinky Winky (sjećate se toga, nadam se).

Poznati po ksenofobiji, sprezi države i Crkve te antisemitizmu

Osim po diskriminaciji homoseksualaca, Lech i Jaroslaw Kaczynski bili su, i još uvijek ih prati glas, poznati i po ksenofobiji, sprezi države i Crkve (koju neki nazivaju i proto fašizmom), te po mišljenju Johna Cornwella, novinara Sunday Timesa, i koketiranju s antisemitizmom, lovu na vještice i tako dalje i tako dalje. Poznato, zar ne?

Nakon svega ovog, a ovo je samo letimičan pregled političke misli i djelovanja Lecha Kaczynkog, ostaje pitanje – čime je on tako zadužio Hrvatsku da je potrebno proglašavati Dan žalosti? To što je bio predsjednik Republike Poljske (ili bilo koje druge zemlje), koji je poginuo pod zaista nesretnim okolnostima (uz njega, poginulo je stotinjak ljudi) – uz dužno poštovanje za žrtve, dapače, svaku pojedinačno – jednostavno je pretjerano.

Takvom pretjeranom gestom trenutna vlast u Hrvatskoj čini se da manje pokazuje žaljenje za ljudskim žrtvama, ali da joj je itekako važno pokazati politički stav. Onaj koji je tako žestoko kreirao i provodio Lech Kaczynsky.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara