KOLAPS ZDRAVSTVA

Čitateljica opisala posjet Hitnoj pomoći na Lošinju: "Grlo mi se stislo od tuge"

Čitateljica opisala posjet Hitnoj pomoći na Lošinju: "Grlo mi se stislo od tuge"
U istoj zgradi su Dom zdravlja i Hitna Foto: Čitateljica Indexa

OTOK Lošinj brendirao se kao otok vitalnosti na kojem je zdravstveni turizam započeo prije gotovo 130 godina, međutim od čitateljice, porijeklom s Malog Lošinja, doznajemo kako je zdravstvo na tom otoku daleko od idiličnog. Ispričala nam je kako je izgledao posjet tamošnjoj hitnoj.

"Pregled je trajao minutu, a ispisivanje recepta 20 minuta"

"Kći je boljelo grlo pa smo išli na Hitnu, a meni se pak na Hitnoj stislo grlo od tuge. Doktorici se sramotna krntija od računala na Hitnoj lomila i padao je sustav, trivijalni pregled trajao je minutu, a ispisivanje recepta za antibiotik trajalo je 20 minuta jer joj se sustav stalno rušio. U ordinaciji u kojoj minute mogu značiti nečiji život, u trci za polazak u Rijeku helikopterom, ljudi imaju računalo za otpis", ispričala nam je čitateljica.

"Ranije smo imali bolnicu i rodilište, a sad žene rađaju u helikopterima"

Navodi kako se pacijenti šalju u Rijeku za svašta, dok su ranijih godina imali i bolnicu i rodilište. Danas, govori nam, žene nerijetko rode u helikopteru na putu s Lošinja u Rijeku.

"Desetljećima smo imali bolnicu, rodilište, taman je sve to bilo obnovljeno i onda su sve zatvorili i danas se pacijenti za svaku glupost šalju u Rijeku koja nam je daleko. Kao da su svi tu helikopteri koji lete u Rijeku i ambulantna vozila koja jure zavojima i hitni gliseri i izvanredni trajekti jeftiniji od održavanja bazičnog doma zdravlja za otočane. U helikopteru nije ugodno ni kad si zdrav. Niti na trajektu. Ni kroz sate vožnje po buri i zavojima otoka", ispričala je za Index.

Ljeti imaju 35.000 ljudi na otoku, ali nisu dobili ispomoć na hitnoj

Prema informacijama koje smo dobili od Zavoda za hitnu medicinu Primorsko-goranske županije (PGŽ), u ispostavi Mali Lošinj zaposleno je pet liječnika, pet medicinskih sestara/tehničara i pet vozača, a ispostava ima na raspolaganju 3 sanitetska vozila te skrbi o stanovništvu otoka Malog Lošinja, otoka Ilovik, Unije i Susak i Srakane i dio otoka Cresa.

Ljeti uz postojeće stanovništvo skrbi i o brojnim turistima koji ondje ljetuju, međutim, kako doznajemo, u pomoć im ne pristiže dodatno medicinsko osoblje.

"Ljeti se Ispostava Mali Lošinj ne pojačava kadrovski, a osim domicilnom stanovništvu hitna medicinska skrb se pruža i svim ostalima koji se zateknu na tom području", rekla je za Index dr. Biserka Grbčić-Mikuličić, zamjenica ravnatelja Zavoda za hitnu PGŽ.

Samo u 2019. helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta

Budući da se u Malom Lošinju pacijentima često ne može pružiti adekvatna medicinska pomoć te moraju ići hitno u Rijeku, redovito se angažira izvanredni trajektni prijevoz te helikopteri, ponajviše tijekom ljetnih mjeseci kad na otoku boravi najviše ljudi.

"U 2019. godini do današnjeg dana, helikopterski prijevoz je zatražen 60 puta, od toga 20 puta u lipnju i 16 puta u srpnju. Također, ove godine je do današnjeg dana ostvareno 9 izvanrednih trajektnih vožnji, od toga jedna u lipnju i jedna u srpnju", rekla nam je dr. Biserka Grbčić-Mikuličić.

Tijekom 2018. helikopterski prijevoz je, kaže nam, zatražen ukupno 118 puta, od toga 17 puta u lipnju, 12 puta u srpnju i 18 puta u kolovozu, dok je izvanredni trajektni prijevoz ostvaren 36 puta, od čega 3 puta u lipnju, 5 puta u srpnju i 5 puta u kolovozu.

Dom zdravlja tijekom ljeta dobiva 2 tima s liječnikom i medicinskom sestrom

U Domu zdravlja u Malom Lošinju ukupno radi 48 zdravstvenih djelatnika - 16 liječnika, 22 medicinske sestre, 1 magistar medicinske biokemije i 3 laboratorijska tehničara, 1 fizioterapeut, 1 tehničar radioloških sustava te 4 djelatnika u sanitetu. U odnosu na ostali dio godine tijekom ljeta, u periodu od 1. srpnja do 15. rujna kroz Turističke ambulante (TA) Doma zdravlja PGŽ-a, uz postojeći kadar priključuju se dva tima koji čine liječnik i medicinska sestra.

Te smo informacije dobili iz Doma zdravlja Primorsko-goranske županije, gdje su nam rekli da se u Domu zdravlja na Malom Lošinju osim opće/obiteljske medicine pružaju usluge medicinsko-biokemijskog laboratorija, radiologije, interne medicine, dijalize, stacionarnog liječenja, kirurgije, fizikalne medicine i rehabilitacije, stomatološke usluge, usluge patronažne službe, ginekologije, pedijatrije, te oftalmologije.

U slučaju hitnih situacija poput srčanih ili moždanih udara, kažu kako reagiraju sukladno pravilima struke te u suradnji sa Zavodom za hitnu medicinu pružaju potrebnu pomoć.

Čak se i ministar turizma žalio na probleme sa zdravstvom na Malom Lošinju

Prije tri i pol godine se na zdravstvenu skrb na Malom Lošinju požalio i tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja Gari Cappelli koji danas obnaša dužnost ministra turizma.

Tako je Cappelli u siječnju 2016. godine na sastanku s predstavnicima Doma zdravlja Primorsko-goranske županije iznio probleme koje Mali Lošinj ima sa sustavom zdravstvene skrbi, navodeći kako "grad dosta ulaže u županijske ustanove te da se nada da će njihova ulaganja prepoznati i Primorsko-goranska županija, te da će im znati vratiti jednakim iznosom kada budu tražili za potrebe koje imaju".

"Ne uzima nas se dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste"

"Prije nekoliko godina nam je ukinuto rodilište u Malom Lošinju, imamo otežane uvjete vezane uz patronažnu skrb, a odnedavno i u laboratoriju. Dugo vremena nismo imali ni Medicinu rada. Postoji i bojazan od odlaska pojedinih liječnika. Ukinuta nam je i hitna helikopterska skrb. Počinjem vjerovati kako se nas na otocima ne uzima dovoljno ozbiljno dok ne počnemo blokirati ceste, zatvarati trajekte i protestirati u medijima", rekao je tadašnji gradonačelnik Malog Lošinja koji je danas ministar turizma Gari Capelli.

Upit o stanju zdravstvene skrbi na njihovom otoku poslali smo i Gradu Malom Lošinju, gdje su nam odgovorili da oni puno ulažu u zdravstvo i da su se izborili da imaju jednog kirurga.

"Mi smo uspjeli privući jednog kirurga na otok"

"Prije 10-ak godina smo ga uspjeli privući da se sa suprugom preseli na Lošinj. Stimuliramo njegov rad te smo mu osigurali smještaj. Naime, Grad Mali Lošinj po standardima nema pravo na kirurga jer jedan kirurg dolazi na 20 tisuća stanovnika. Mi zimi imamo 8 tisuća ljudi, a ljeti 35 tisuća. Stoga je on nama neizmjerno važan, a kroz našu stimulaciju uspjeli smo ga privući i zadržati na otoku. Isto tako, imamo ginekologinju koja osim primarne usluge, vodi i uredne trudnoće sve do poroda kada se ide u KBC Rijeka. Ultrazvuci se rade sasvim normalno", stoji u odgovoru Grada za Index.

Navode kako su u 2019. godini u proračunu izdvojili oko 1,5 milijuna kuna vlastitih sredstava iz općih prihoda da bi građanima osigurali zakonom zajamčen zdravstveni standard te pomoć u stvaranju osnovnih uvjeta kvalitetnog života na otocima.

Tako se, kažu nam, već više od deset godina financiraju svi liječnici specijalisti koji u Mali Lošinj dolaze jednom do dva puta mjesečno (psihijatar, okulist, otorinolaringolog, ortoped, urolog), a sredstva kojima se pokrivaju njihovi dolasci iznose približno pola milijuna kuna.

Hvale se uštedama

Tako, objašnjavaju, otočani ne moraju putovati na preglede u KBC Rijeka i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, odnosno državnom proračunu Republike Hrvatske uštedjela su se, ističu, znatna financijska sredstva koja bi inače HZZO, kroz putne naloge, morao isplatiti pacijentima s otoka.

Uz to, sufinanciraju se i troškovi raznih zdravstvenih ustanova i djelatnosti poput Zubotehničkog laboratorija s 40.000 kuna (koji nije u sustavu zdravstva te se jedva održava u smislu hladnog pogona i plaća), Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko -goranske županije koji grad sufinancira s 30.000 kuna, Zavoda za hitnu medicinu s 110.000 kuna, Centra za hemodijalizu s iznosom od 160.000 kuna te troškova stacionara i turističkih ambulanti sa 150.000 kuna kao i rad djelatnika na Hitnoj.

Također, područje Grada Malog Lošinja obuhvaća i pet manjih nastanjenih otoka: Ilovika koji ima 85 stanovnika, Suska koji ima 151 stanovnika, Velih Srakana koje imaju 3 stalna stanovnika, Male Srakane koje imaju 2 stanovnika te Unije koje imaju 88 stanovnika.

Grad: Dajemo sve od sebe i ulažemo u zdravstvo

"U ljetnim mjesecima njihov broj se deseterostruko povećava. Ovi stanovnici zbog brodskih linija kao i vremenskih neprilika, nemaju uvijek mogućnosti dolaziti na preglede u Mali Lošinj, pa iz tog razloga Grad stimulira rad medicinskih sestara na Susku i Unijama isključivo vlastitim sredstvima te osigurava sredstva potrebna za rad turističkih ambulanti u Nerezinama i u Malom Lošinju. Čak se i nekoliko puta godišnje intervenira i nabavlja nešto od medicinske opreme i aparata za razne ambulante kako u Ispostavi Doma zdravlja, tako i u ambulantama na manjim otocima ili u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć", rekli su nam u Gradu.

Napominju kako se cijela Hrvatska, pa tako i njihov Grad suočava se s nedostatkom liječnika specijalista, ali i liječnika opće medicine.

Posebno je teško privući liječnike na otoke

U otočku sredinu osobito je, kažu nam, teško privući liječnike, stoga Grad sufinancira i troškove smještaja više liječnika (ove godine s iznosom većim od 80 tisuća kuna ) uz participaciju Doma zdravlja Primorsko-goranske županije.

"Nekim liječnicima i ostalim zdravstvenim djelatnicima smo dodijelili gradske stanove u najam, a nekima to planiramo kroz iduće projekte stanogradnje", navode.

To je, ističu, jedan od načina da ih privuku i zadrže na otoku. Također, napominju kako Grad stimulira rad kirurga i internista- kardiologa.

"Naime, na kopnu su njihove plaće kirurga i internista veće jer oni pokrivaju veći broj stanovnika, s obzirom na to da ih je na kopnu više. Iz tog razloga, zbog malog broja stalnih stanovnika, plaće liječnika su u načelu niže na otoku nego na kopnu, stoga smatramo da je potrebno revidirati i uvesti manji optimalni broj pacijenata za liječnike na otocima. U Gradu Malom Lošinju u zimskim mjesecima oni pružaju liječničku pomoć za oko 8.000 stanovnika, dok se u ljetnim mjesecima taj broj penje i do 35.000. Stoga, da bi se navedeni specijalisti zadržali na otoku, potrebno im je stimulirati rad kako bi se izjednačio s kirurzima i internistima na kopnu.

Kažu kako nije istina da se za sve pretrage i preglede mora u Rijeku jer navode da ulažu jako puno sredstava i napora u osiguravanje zdravstvenog standarda koji bi bio identičan onome na kopnu.

"Život na otoku veliki je problem koji se ne može riješiti bez financijskih ulaganja svih nadležnih institucija"

"I to ne samo za naše goste, nego prvenstveno za naše stanovnike. Da pojasnimo, već godinama iako nije osnivač Doma zdravlja, Grad Mali Lošinj izdvaja milijunske iznose za podizanje kvalitete zdravstvene skrbi. No, ne ulažemo samo u Dom zdravlja, i u našem dječjem vrtiću koji se financira isključivo našim sredstvima imamo zaposlene stručne suradnike logopede, radne terapeute, psihologe kako bi se u najranijoj dobi detektirale potencijalne problemske situacije te kako bi se u najranijoj dobi započelo s potrebnim terapijama. Isto tako, na ovaj način roditelji ne moraju s djecom ići u Rijeku ili neke druge gradove niti moraju biti na listama čekanja. Svu potrebnu uslugu mogu dobiti u našem gradu", rekli su nam u Gradu.

Ističu kako je poznato da je život na otoku znatno skuplji nego na kopnu, pa iz tog razloga Grad Mali Lošinj nije uvodio prirez kako bi malo olakšao život svojim sugrađanima.

Otoci su specifični, pa i zdravstvena zaštita na njima

"Nismo podizali niti iznos paušala, iako smo mogli temeljem Zakona o porezu na dohodak. U zdravstvu potrebno je naći načina za uvažavanje otočnih specifičnosti bilo kroz drukčije standarde ili kroz posebne programe. Posebnosti se očituju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, primjerice u broju liječnika koji nije adekvatan površini koja se pokriva, ne samo obiteljskih liječnika, već i ostalih liječnika specijalista koji bi morao biti veći. U suprotnom, broj liječnika koji rade na otocima i visina zdravstvene zaštite, ovisit će, odnosno sada ovisi isključivo o volji i mogućnostima jednog grada i njegovog gradonačelnika", kažu u Gradu.

Isto tako, zdravstvena zaštita se, dodaju, u pravilu, na otocima koristi intenzivnije nego na kopnu.

"Specifična obilježja otočnosti, poput prostorne udaljenosti i izolacije od kopnenih medicinskih centara, malog broja stanovnika i nepovoljne dobne strukture korisnika, te ljetne navale turista, otežavaju pružanje kvalitetne i kontinuirane zdravstvene skrbi. Time se pravo otočana na opću i jednaku zdravstvenu skrb ugrožava. Kako bi se osigurala jednakopravna zdravstvena zaštita otočana, financijska ulaganja koja dolaze iz drugih proračuna, a usmjerena su na razinu zdravstvene zaštite, morala bi biti znatno veća. Mora se raditi na osiguranju stimulativnih mjera za dolazak liječnika na otoke kroz bolje uvjete rada, financijske dodatke ili specijalizacije. Privući kvalitetnog doktora na rad i život na otoku veliki je problem koji se ne može riješiti bez financijskih ulaganja svih nadležnih institucija. Kada bi se oni uključili, gradu bi ostalo više sredstava za podizanje kvalitete života stanovnika", zaključuju u svom odgovoru.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara