U INTERVJUU tjedna Media servisa gostovali su članovi Nacionalnog stožera civilne zaštite RH - potpredsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar zdravstva Vili Beroš, ravnateljica Klinike ''Dr. Fran Mihaljević'' Alemka Markotić i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Osvrnuli su se na proglašenje kraja epidemije koronavirusa, drugi val, otvaranje zemlje za turiste, ali i ocijenili svoje djelovanje u Stožeru.

Kada ćemo proglasiti kraj epidemije?

Danima je epidemiološka situacija oko koronavirusa u zemlji povoljna. Kada ćemo svirati kraj epidemiji? I u tom kontekstu, postoji li bojazan za pojavom novih žarišta ili drugog vala, zbog popuštanja mjera poput otvaranje zemlje za turiste, ali i nadolazećih izbora. Ministar zdravstva Vili Beroš je odgovorio:

"Nema bojazni ni straha, ali moramo biti oprezni. Od početka smo oprezni i zato jesmo tu gdje jesmo''.

Na upit otežava li mu izborni proces te odluke, kaže: "Ne, sve naše odluke su bazirane na struci. Ono što je nama bitno jest trenutna epidemiološka situacija. Sve drugo što se događa u smislu reaktivacije života u državu, isto tako u kontekstu izbora, je nešto što mora doći jer život ne smije stati''.

Kada ćemo postati korona free zemlja?

Brojimo tek nekoliko aktivnih slučajeva zaraze koronavirusom, danima ili nemamo novooboljelih ili se radi o jednom do dva slučaja. Markotić ističe da u Klinici "Dr. Fran Mihaljević" trenutno nema pozitivnih slučajeva. Kada možemo očekivati da Hrvatska postane korona free zemlja?

"Na to pitanje je jako teško odgovoriti. Što se tiče širenja, nema nikakvih znakova lokalnog širenja unutar Hrvatske, a za očekivati je da će povremeno biti uvezenih slučajeva s obzirom na to da situacija u svim europskim zemljama i u svijetu nije još stabilna", kaže Markotić. 

Ministar Božinović je rekao da je u Hrvatskoj trenutno 65 tisuća turista, a da je do sinoć svoj dolazak već najavilo oko 185 tisuća. Svi su već dostavili tražene podatke da se mogu pratiti njihovi kontakti. Hoćemo li se uskoro otvoriti i za druge zemlje, osim onih 10 prvotno odabranih?

"Europska komisija će izaći s preporukama, pretpostavljam da bi se već idući tjedan ukinule kontrole na unutarnjim granicama između članica EU-a. Razmišljat će se i možda s 1. srpnja oko politike otvaranja prema trećim zemljama", otkrio je Božinović.

Što ako se zarazi neki turist?

Capak je objasnio da će i tijekom sezone modificirati zdravstveni sustav koji će biti na ljetnom načinu rada, još dodatno zbog koronavirusa, što se radi preko turističkih ambulanti. Odgovorio je na pitanje tko će snositi troškove liječenja ako se turisti kod nas zaraze koronavirusom ili ako se tek u Hrvatskoj otkrije da su zaraženi.

"Što se tiče zemalja EU-a, to je pokriveno sa zdravstvenim osiguranjem u toj zemlji. Naš HZZO preuzima sve troškove i nakon što se završi liječenje, šalje račun osiguravajućoj kući u bilo kojoj europskoj zemlji u kojoj je taj čovjek osiguran. Ako se radi o trećoj zemlji, postoje vjerojatno bilateralni sporazumi ili ako ne postoje oni će se uspostaviti tijekom liječenja osobe. Osoba će trebati dati dokaz da će liječenje biti plaćeno ili da će biti refundirano od strane osiguravajuće kuće u kojoj ima zdravstveno osiguranje", kaže Capak.

Smrti zbog korone

Dogodilo se i nekoliko slučajeva koji su završili smrtnim slučajem, a nisu povezani s koronavirusom, nego drugim, ozbiljnijim bolestima. A razlog je, između ostaloga, bio što su im odgođeni pregledi. Na pitanje boji li se posljedica takvih tragičnih događaja, Beroš je dogovorio:

"Ne bih rekao da se bojimo zato što smo vrlo promišljeno postavili sve one aspekte pružanja zdravstvene djelatnosti koji su bitne i hitne . Postoji mogućnost da se i mimo toga nešto dogodilo, volio bih saznati svaki od tih slučajeva pa da vidimo o čemu se radi. Je li se nešto iskompliciralo u vezi s prolongiranim čekanjem, mogu procijeniti samo profesionalci koji se bave tom bolešću''.

Zašto su se mjere i preporuke toliko mijenjale?

Kako su tjedni odmicali, tako su se preporuke mijenjale. Od nošenja maski pa da nisu potrebne, distanciranja na dva metra pa na metar i pol, a i prečesto smo čuli da su "iduća dva tjedna ključna". 

Članovi Stožera objašnjavaju da se sve mijenjalo i na razni Svjetske zdravstvene organizacije. Iako nema redoviti pressica, članovi Stožera i dalje redovno razgovaraju i prate podatke i u Hrvatskoj i u svijetu. Svi su složni da su iz ovog prvog vala dosta naučili i da bi se u slučaju drugog vala moglo brže reagirati i mjere usmjeravati na ciljana područja. Markotić je potom objasnila raniju izjavu da nije za ponovno zatvaranje zemlje.

"Možda bismo za neke dijelove mogli postupno vidjeti je li mogu ostati održani u populaciji koja nije visokorizična. Međutim, kao i do sad bismo pratili svu situaciju i vidjeli što se mora zatvarati, što ne, u kojem kontekstu i u kojim situacijama. Nikada nisam rekla da ne bismo zatvarali one dijelove koji bi se pokazali rizičnima''.

Je li politika utjecala na njihove odluke?

Iako nisu blagonaklono gledali na izjave o političkom aspektu Stožera, Božinović tvrdi:

"Nikad politika nije utjecala na rad Stožera. Ovdje vidite iskusne i renomirane liječnike, stručnjake. Tu nema nikakvog povezivanja ni promišljanja na način može li Stožer koristiti ili štetiti''.

A Beroš tvrdi da je ovo bio slučaj kada je politika poklonila vjeru struci:

"Politika je morala imati uvid u to što se događa, no struka je ta koja je predložila mjere, a politika ih je prepoznala. Ovo je savršen primjer sinergije politike i struke''.

Za kraj su ocijenili svoj rad u Stožeru od 1 do 5

Capak: Ja bih dao -5.

Božinović: Ovo jest razdoblje kad se dijele ocjene u obrazovnu sustavu, ali ja bih ocjenu ipak prepustio građanima.

Beroš: Ocjenu našeg rada i rezultate ipak bih prepustio široj javnosti.

Markotić: Nikad u životu nisam sebi davala ocjenu, to daju drugi, a ja ih dajem studentima.