Crnogorci osuđeni za pokušaj puča: "Ova odluka je udar na temelje države"

Crnogorci osuđeni za pokušaj puča: "Ova odluka je udar na temelje države"
Foto: EPA

ČELNICI Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević, koje je crnogorski Viši sud danas nepravomoćno osudio na pet godina zatvora zbog pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u listopadu 2016., kazali su da je odluka suda udar na temelje države i presuda Crnoj Gori.

Viši sud u Podgorici osudio je čelnike oporbenog prosrpskog i proruskog DF-a zbog sudjelovanja u organizaciji pokušaja terorističkog napada i prevrata na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 16. listopada 2016. godine, "s ciljem sprečavanja ulaska Crne Gore u NATO".

Tvrde da nema dokaza protiv njih

"Znali smo prethodnih dana što će se dogoditi. Razlika je u tome što su mislili uhititi nas i smjestiti u zatvor, ali naša poruka da ćemo biti spremni položiti naše glave dovela je do toga da sudac odustane od određivanja pritvora", rekao je Mandić na konferenciji za novinare.

Mandić je pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da prekine komunikaciju s, kako je rekao, antisrpskim vlastima u Crnoj Gori.

Pozvao je i Milorada Dodika da ih podrži i da, kako je rekao, odustane od zajedničkih fotografiranja i distancira se od Mila Đukanovića "jer je on neprijatelj srpskog naroda".

"Imamo konkretne namjere i planove i prenosimo poruku onima koji su protiv srpskog naroda da oni više nisu naši politički protivnici. Oni su naši krvnici", kazao je Mandić.

Knežević je poručio da će, ako se njima ili njihovim obiteljima nešto dogodi, krivci biti predsjednik Milo Đukanović i njegov brat Aco Đukanović. Prema riječima Kneževića, vijeće Višeg suda u presudi nije iznijelo nijedan dokaz protiv DF-a.

"Pozivam da predstave neki dokaz na temelju kojeg su donijeli ovakve sramotne, davno očekivane presude", istaknuo je Knežević.

Crnogorska vlada pozdravila je presudu Višeg suda.

Oporba presudu naziva političkom

Na službenom Twitter nalogu crnogorske vlade objavljeno je kako smatra da je sudstvo pokazalo privrženost ustavnoj poziciji samostalnosti i otpornosti na svaku vrstu pritiska i vanjskog utjecaja.

"Presudom optuženima za pokušaj terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine, Crna Gora je još jednom pokazala da njena državnost i nezavisnost počivaju na čvrstim temeljima vladavine prava, koje nitko ne može i neće moći uzdrmati", rekli su iz crnogorske vlade.

Većina oporbenih stranaka presudu u Podgorici ocijenila je "političkom".

Građanski pokret URA smatra da je cjelokupni kazneni postupak u slučaju "državnog udara" montirani politički proces.

"Jasno je da je cjelokupni proces osmišljen u cilju jačanja režima u Crnoj Gori i diskreditacije oporbenih predstavnika", ocijenili su iz te stranke.

Demokratska Crna Gora u priopćenju je navela da je presuda Mandiću i Kneževiću pokazala da crnogorski sudovi ne odustaju od političkog pristupa u donošenju odluka i potvrdila da u Crnoj Gori princip nezavisnosti sudstva i sudaca ne postoji.

"Pravosudne institucije nisu uspjele otrgnuti se od stranačkih direktiva i pristale su biti mehanizam za aktivnosti usmjerene protiv oporbe", navedeno je u priopćenju.

Preostale kazne

Presudom Višeg suda ruski državljani, agenti ruske obavještajne službe GRU Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, koji se nalaze u bijegu i koje Moskva odbija izručiti Crnoj Gori, osuđeni su na 15 odnosno 12 godina zatvora, zbog organizacije kriminalne skupine koja je, po optužnici, namjeravala upasti u Skupštinu Crne Gore i zarobiti ili ubiti tadašnjeg crnogorskog premijera Đukanovića.  

Nekadašnji zapovjednik srpske žandarmerije Bratislav Dikić osuđen je na osam godina zatvora zbog sudjelovanja u pokušaju terorističkog napada i nasilnog svrgavanja vlasti. Dvojica srpskih državljana, Nemanja Ristić i Predrag Bogićević, koje Srbija nikada nije izručila Crnoj Gori, osuđeni su na sedam godina zatvora.

Istom presudom obuhvaćeni su i srpski državljani, članovi srpskog četničkog pokreta Miloš Jovanović, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Srboljub Đorđević koji su osuđeni na kazne zatvora od godinu i šest mjeseci do tri godine, dok je Kristina Hristić osuđena na uvjetnu kaznu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
;
Učitavanje komentara