CRO-Demoskop: Pad Ljube Jurčića na ljestvici najpozitivnijih političara

MJESEC i pol dana nakon provedenih parlamentarnih izbora hrvatska politička scena i dalje je izrazito bipolarna. HDZ i dalje ima većinu glasova, a događaji koji su obilježili prosinac nisu bitnije utjecali na raspoloženje građana prema političkim strankama.

Prema rezultatima istraživanja agencije Promocija plus, koja je provela telefonsku anketu na 1.300 ispitanika svih dobnih i spolnih skupina u čitavoj Hrvatskoj, HDZ je i dalje na vrhu ljestvice preferencija političkih stranaka i to s 34,7% (prema 34,9% iz parlamentarnih izbora u deset izbornih jedinica u studenom prošle godine).

SDP je na drugom mjestu s 33,1% (prema 32,5% iz parlamentarnih izbora), a treće mjesto, jednako kao i u parlamentarnim izborima, drži HNS s 5,3% potpore što je za 1,7 postotnih bodova slabije od rezultata zabilježenih na parlamentarnim izborima.

U odvojenom odmjeravanju "težine" koalicijskih partnera (HSS - HSLS), HSS na nacionalnoj razini bilježi potporu od 4,1% i četvrta je stranka na ljestvici stranačkih preferencija, dok je drugi partner žuto-zelene koalicije HSLS s 1,6% podrške tek na osmom mjestu.

Između njih smjestili su se HSU s 3,8% (na izborima 4,2%), HSP s 3,5% (na izborima 3,5%), HDSSB s 2% (na izborima 1,9%). Još jedino IDS bilježi rezultat preko jedan posto (1,6% kao i na parlamentarnim izborima), dok se DC sa svojih 0,5% nalazi među ostalim manjim strankama (HB, PGS, ASH, Ljevica Hrvatske).

HDSSB-ovi birači najvjerniji

Promocija plus je izradila i zanimljivo istraživanje utvrđivanja lojalnosti biračkog tijela pojedinih stranaka koje su nakon izbora ušle u parlament.

Najvjernije glasačko tijelo ima HDSSB s ponavljanjem izbora stranke u parlamentarnim izborima i siječanjskom istraživanju CRO-Demoskop u 96,7% slučajeva, a odmah zatim slijedi biračko tijelo HDZ-a s 93,3% ponavljanja izbora ove stranke.

Nakon toga slijede birači IDS-a (86,7%), SDP-a (85,1%), HSP-a (82,1%), HNS-a (72,2%), dok je najniža konzistentnost zabilježena među biračima HSU (62,2%).

U pogledu žuto-zelene koalicije najveći dio biračkog tijela birao bi HSS i to u 36,9% slučajeva, a zatim bi uslijedio izbor HSLS-a u 20% slučajeva. SDP bi biralo 12,3%, dok je 10,8% ispitanika odgovorilo da ne bi izašli na izbore, a 9,2% ih ne zna za koga bi sada glasovali (neodlučni).

HDZ bi bio izbor birača nekadašnje koalicije HSS-HSLS u 4,6% slučajeva, HNS u 2,5%, a HSU u 1,2%, dok bi u 2,1% slučajeva ispitanici birali ostale stranke.

Jurčić pao na ljestvici top političara

Na ljestvici najpozitivnijih političara ispitanici su na vrh smjestili Ivu Sanadera s 21,6%, a slijede Stjepan Mesić s 18,5% i Zoran Milanović s 15,1% glasova ispitanika. Radimir Čačić je četvrti sa 4,6% izbora, a nestranački politički i ekološki aktivist Tonči Tadić je peti s 2,8%.

Među deset najpopularnijih političara su se plasirali i Đurđa Adlešić s 2,3%, Ivan Čehok s 2,2%, Vesna Pusić s 1,1%, te Damir Kajin s 1%.

Zanimljivo kako bivši SDP-ov premijerski kandidat Ljubo Jurčić s 0,8% dijeli tek deseto mjesto s HSS-ovim čelnikom Friščićem.

Sanader top "negativac"

Na listi "političara negativaca" Ivo Sanader je prvi s 18,1%, slijedi Milanović s 16,6%, dok je bivši prvi parlamentarac Šeks na trećem  mjestu  s 12,2% izbora.

Za 11,6% ispitanika su svi političari negativni (znatno više od posljednjeg istraživanja kada se tako izjasnilo 7,3%). Ovakav se skok tumači kao vjerojatna posljedica različitih političkih trgovina u pokušajima sastavljanja saborske većine.

Poskupljenja, afera "vepar" i ZERP prošlomjesečne top teme u Hrvatskoj

Poskupljenja hrane, naftnih derivata i komunalnih naknada najznačajnija je tema prethodnog mjeseca i to za 37,5% ispitanika. Slijede pregovori o sastavljanju nove vlade (20,1%), slučaj Markač (11,7%) te događaji oko primjene ZERP-a za članice EU (10,1%). Za 6% ispitanika najvažniji događaj u prosincu bio je izlazak iz bolnice stradalog vatrogasca Frane Lučića.

Pad podrške članstvu u EU, povećanje podrške ulasku u NATO

Posljednje su dvije teme na top listi bile EU i NATO. Podrška članstvu u EU, pod utjecajem najnovijih događaja oko ZERP-a, se spustila ispod 50 posto (49,6% u odnosu prema 53,9% prije godinu dana).

Također je važna bila i tema hrvatskog članstva u NATO, a prema rezultatima istraživanja 48,3% ispitanika je za članstvo u Savezu, uz 40,7% protivnika i 11% neodlučnih.

U odnosu na prošlogodišnji siječanj bilježi se porast podrške članstvu za 7,7 postotnih bodova (sada 48,3% u odnosu na 40,6% prije godinu dana).

I.K.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara