Cvate ilegalno tržište krvi u Crnoj Gori - boca dragocjenih kapi na ulici 80 eura

Cvate ilegalno tržište krvi u Crnoj Gori - boca dragocjenih kapi na ulici 80 eura

NEDOVOLJNA svijest građana Crne Gore o značaju dobrovoljnog davanja krvi, pa i svojevrsna tradicija tamošnjeg Centra za transfuziju krvi pri KBC-u Podgorica da za potrebe operacije krv traže od obitelji pacijenata, potaklo je razvoj ilegalnog tržišta na kojem se za bocu krvi traži 80 eura.

Takvu cifru plaćaju obitelji čiji članovi nemaju krvnu grupu koja odgovara njihovom bližnjem, pacijentu podgoričke bolnice, a pogotovo kad je riječ o rijetkim krvnim grupama, poput AB negativne i B negativne. U Crnoj Gori su najčešće krvne grupe A pozitivna i 0 pozitivna, tako da se većina crnogorskih obitelji nalazi na mukama jer ih čeka prilično tegobna potraga za dragocjenim kapima.

Ilegalno tržište krvi najrazvijenije je na ulici odnosno ispred podgoričke Sat kule, gdje "dobrovoljni" davatelji, mahom najamni radnici doslovno stoje i čekaju mušterije. Do takvih saznanja došli su novinari crnogorskih "Vijesti", koji su krenuli na spomenuti podgorički punkt po bocu krvi. Čim su pristupili mjestu trgovine, svoju krv im je ponudilo nekoliko muškaraca u četrdesetim godinama, koji ističu kako na taj punkt svakodnevno dolaze osobe kojima je krv potrebna za članove njihovih obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Crnogorska razina donacija krvi je oko 2,13 posto, što je premalo

Iz Centra za transfuziju tvrde da ne upućuju obitelji pacijenata da tako pribave prijeko potrebnu krv, kao i da ne postoji službena mogućnost plaćanja krvnih doza. "Problem s kojim se mi u Centru susrećemo je, kao prvo, niska razina donacija krvi u našoj zemlji. Taj postotak se kreće oko 2,13, a morao bi biti veći od tri posto. Sljedeći problem s kojim se suočavamo je struktura davatelja - 80 posto su obiteljski, namjenski davatelji, a svega 20 posto su dobrovoljni", kazala j dr Mirjana Savićević, načelnica Odjela za kolekciju i konzervaciju krvi, zbog čega je njena služba primorana kontaktirati obitelji bolesnika radi osiguravanja dovoljne količine potrebne krvi.

Ujedno je upozorila da "davanje krvi nije dug zdravog čovjeka prema bolesnom, već i dug prema samome sebi, jer se nikad ne zna kome će i kada ustrebati krv".

Ig.M.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara