Davno izgubljeno dostojanstvo: Mlade se zapošljava po principu "zadnji zaposlen, prvi otpušten"

Davno izgubljeno dostojanstvo: Mlade se zapošljava po principu "zadnji zaposlen, prvi otpušten"

MEĐUNARODNI dan dostojanstvenog rada, koji se svake godine obilježava 7. listopada, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) obilježili su Okruglim stolom na temu "Pet do dvanaest za dostojanstveni rad".

O uvjetima rada, položaju žena zaposlenih na određeno vrijeme te o položaju i mogućnostima mladih na tržištu rada, govorili su Marina Kasunić Peris, Ana Knežević, Dijana Šobota te Krešimir Sever. Kampanja "Dostojanstveni rad" pokrenuta je na Svjetskom socijalnom forumu u Nairobiju, u siječnju prošle godine.

Podaci prikupljani istraživanjem SSSH su zabrinjavajući, posebice kad je riječ o mladima. U Hrvatskoj je, naime, 30 posto mladih nezaposleno, 85 posto novozaposlenih su zaposleni na ugovor na određeno vrijeme, zapošljava ih se na povremenim i sezonskim poslovima, preko agencija za povremeno i privremeno zapošljavanje te rade prekovremeno bez dostojne naknade.

U SSSH navode kako se na mlade često primjenjuje načelo "zadnji zaposlen, prvi otpušten", kako mladi zarađuju u prosjeku 20 posto manje od odraslih radnika, nemaju primjerenu socijalnu zaštitu kao ni zaštitu na radu, često ih se iskorištava kao jeftinu radnu snagu, diskriminirani su zbog godina i nedostatka iskustva, bez mogućnosti usavršavanja i napredovanja, često nisu prijavljeni ili im se plaća isplaćuje na ruke te su u strahu od otkaza pa ne zahtijevaju svoja fundamentalna prava.

25 posto radnika ne dobiva plaću za odrađene prekovremene sate

Povodom današnjeg Međunarodnog dana dostojanstvenog rada SSSH je proveo anketu o položaju radnika u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na 846 radnika, zaposlenih u 12 županija, kod 159 poslodavaca, i u raznim djelatnostima - između ostalog u trgovini, tekstilnoj industriji, turizmu, obrazovanju i javnoj upravi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pokazalo se kako radnici na kojima je provedeno istraživanje, ukupno tjedno odrade 3.553 prekovremenih sati, odnosno 14.212 sati mjesečno. U SSSH ističu kako je to "dovoljno posla" za bar 77 dodatnih radnika, odnosno povećanje broja zaposlenih za 10 posto.

I dok gotovo svaki drugi radnik radi prekovremeno gotovo svaki dan ili najmanje jednom tjedno, veliki broj njih nikada za to ne primi naknadu. Plaću za svoj prekovremeni rad ne prima 212 ispitanika (25 posto), na osnovu čega njihovi poslodavci "ubiru" 145.000 kuna mjesečno.

Pauzu za ručak nema svaka peta žena

Čak 41 posto radnika prima minimalnu plaću ili plaću koja je čak i manja od zakonskog minimalca. Zbog neisplate minimalnih plaća, kako navode u SSSH, poslodavci su državu oštetili za najmanje sedam milijuna kuna.

84 posto ispitanika je sklopilo ugovore o radu na neodređeno vrijeme. Među 16 posto zaposlenih na određeno vrijeme najviše je mladih žena, koje odrađuju puno prekovremenih i nemaju nikakvu imovinu pa ne mogu ostvariti pravo na kredit.

Svaka peta žena nema pauzu za ručak ili za odlazak na toalet. Takvo drastično kršenje radničkih prava najzastupljenije je u trgovinskom sektoru. Istraživanje je pokazalo i kako čak 77 posto žena, koje su zaposlene na određeno, ima problema ukoliko zatrudne.

I.M.
Foto: Ilustracija

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara