Debakl "stručnog" ministra poljoprivrede: Novim porezom planira kršiti Ustav?

Debakl "stručnog" ministra poljoprivrede: Novim porezom planira kršiti Ustav?

Foto: Index, FAH

POSTOJE neka znanja koja, ukoliko se ozbiljno bavite određenim poslom – jednostavno znate. Od amatera se razlikujete i po tome što svoj posao poznajete u dubinu, što pratite promjene u struci i što ćete se sjetiti nekih, recimo tako, prijelomnih trenutaka u poslu. Tako, ako ste pravnik, i u dva ujutro ćete znati par latinskih izreka, ako ste auto-mehaničar znat ćete napamet par modela koji su se pokazali lošima, ukoliko postavljate pločice, već kada prvu uzmete u ruku imat ćete dosta dobar dojam o opsegu posla tog dana.

E, sada zamislite pravnika koji ne zna da naš Ustav više nije polupredsjednički, mehaničara koji nema pojma o glavnim problemima Wankel motora ili kuhara koji nikada nije čuo da ako je presolio pomaže ubaciti krumpir u jelo. Biste li vjerovali takvim ljudima?

Jer upravo takvu, ako ne i goru pogrešku, ovih dana je napravio novi ministar Poljoprivrede Davor Romić. Pogreška je takvog opsega da se treba zamisliti oko nje – čak i ukoliko s resorom poljoprivrede nemate ništa. Pogreška govori o tome da ova Vlada (makar je teško to povjerovati) ima o svom poslu još manje pojma od bivše.

Naime, ministar je govoreći o reformama u svom resoru rekao i sljedeće (duži citat, ali bitan da se vidi kako ministar izričito misli na uvođenje novog poreza):
"Dakako da nije sve državno poljoprivredno zemljište visoke pogodnosti za poljoprivrednu proizvodnju, pa tako niti ne mogu reći da će se stavljanjem u funkciju svog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države zadovoljiti potrebe naših poljoprivrednika.

Rješenje leži u kombinaciji nekoliko mjera i postupaka kao što je npr. komasacija ili sankcioniranje vlasnika/posjednika neobrađenog poljoprivrednog zemljišta", kazao je Romić te dodao da "prije nego se uvede porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište potrebno je riješiti problem imovinsko-pravnih odnosa, jer je dio zemljišta zapušteno upravo iz tog razloga".

Index je ovu mjeru htio provjeriti, jer se možda ministar zabunio ili je mislio na nešto drugo. Odgovor Ministarstva je odagnao sve sumnje – novi ministar, nova politika i nova razmišljanja o novom porezu: "Porez na neobrađeno zemljište zapravo je samo jedan od mehanizama za aktiviranje zapuštenog i neobrađenog poljoprivrednog zemljišta", objasnili su u Ministarstvu.

Porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište smo imali

Znate li gdje je problem? Pa, kao prvo, u činjenici da smo taj porez imali! Hrvatski sabor je na sjednici 28. lipnja 2001. godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave, kojim je predviđeno sljedeće:

„Općine ili gradovi mogu uvesti ove poreze:
(...)
4. porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište,“

Dalje u tekstu tih prilično opsežnih izmjena i dopuna precizira se kako, u kojim slučajevima se porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište može uvesti i koliki su iznosi. Prenijet ćemo samo najvažnije odredbe:

„Članak 38.a
(1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaćaju vlasnici ili zakupci toga zemljišta ako zemljište ne obrađuju godinu dana. (…)

Članak 38.c
(1) Porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište plaća se po jednom hektaru neobrađenoga obradivoga poljoprivrednog zemljišta u iznosu:
1. na oranice do 500,00 kuna godišnje,
2. na povrtnjake do 800,00 kuna godišnje,
3. na voćnjake do 1.000,00 kuna godišnje,
4. na maslinike do 1.000,00 kuna godišnje,
5. na vinograde do 1.000,00 kuna godišnje,
6. na livade do 250,00 kuna godišnje.
(2) Visinu poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište propisuju svojom odlukom općina ili grad. (…)“

Dakle, „reforma“ koju u 2016. godini predlaže novi ministar poljoprivrede, provedena je prije 15 godina, za vrijeme Račanove Vlade! I to je ta nova stručna Hrvatska koju su nam obećali? Kopiranje neuspješnih poteza starih 15 godina? No, kao i u ovim TV-prodajama, i ova priča ima nastavak: I to nije sve!

Opravdano ćete se pitati zašto se porez na obradivo neobrađeno zemljište ne naplaćuje kada je već davno uveden. Usput, istim zakonskim izmjenama uveden je porez na neizgrađeno građevno zemljište. Pa jednostavno – ovi novi porezi su proglašeni neustavnim!

Odluka Ustavnog suda – sa svojim vlasništvom možete što želite

Ustavni sud Republike Hrvatske na sjednici održanoj 21. veljače 2007. godine, ukinuo je odredbe o novim porezima, uključujući i onu o neobrađenom obradivom poljoprivrednom zemljištu. Iz Odluke Ustavnog suda citiramo:

„Uvođenjem poreza kojima se oporezuju neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, nekorištene poduzetničke nekretnine i neizgrađeno građevinsko zemljište, zakonodavac je postupio suprotno načelima određenim u članku 51. Ustava. Ponajprije je prekršeno načelo prema kojem je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, jer navedeni porezi ni kad je riječ o određivanju njihovih adresata, a ni kad je riječ o visini odnosno stopama poreza uopće, ne vode računa o gospodarskim mogućnostima onih za koje se određuju.

Naime, navedeni se porezi određuju s obzirom na činjenicu neobrađivanja obradivog poljoprivrednog zemljišta, nekorištenja poduzetničke nekretnine, odnosno neizgradnju građevinskog zemljišta, a pri tome se ne vodi računa o gospodarskoj snazi (mogućnostima) osoba kojima se nameće porezna obveza. Ovo unatoč olakšicama propisanim za plaćanje poreza na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, određenim člankom 38.d Zakona.

Navedeni porezi suprotni su ustavnim načelima pravednosti i jednakosti poreznog sustava, jer njih ne plaćaju svi vlasnici nekretnina već samo oni koji ih ne koriste. Vezano uz prirodu prava vlasništva i mogućnosti njegova ograničenja, valja zaključiti da za svaku vrstu plaćanja poreza na vlasništvo mora biti odlučujuća činjenica da ako je riječ o vlasništvu nekretnine, ona postoji i da je porezni obveznik posjeduje, a ne način na koji je koristi. Jednakost, kao jedan od ustavnih temelja poreznog sustava, ne postoji ako je porez propisan kao oblik kazne sa svrhom prisile vlasnika da protivno svojim interesima ili mogućnostima koristi svoju nekretninu. Zbog toga navedeni porezi nisu u skladu niti s načelom pravednosti poreznog sustava koje traži da porezni teret mora biti ravnomjerno raspoređen prema svim adresatima na koje se određeni porez odnosi, polazeći primarno od njihovih gospodarskih mogućnosti.“

Cjelovita odluka Ustavnog suda, koga zanima opširnije.

Ukratko – nije država ta koja će porezima određivati kako ćete koristiti svoje vlasništvo, porez ne smije biti oblik kazne, a ovakav porez ni ne uzima u obzir socijalne okolnosti (što bi po načelima poreznog prava također trebalo biti važno).

Općenito o „kaznenim“ porezima

Kazneni porezi poput ovog, kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim, suštinski su produkt ideje da treba „kazniti“ one koji ne rade kako bi država htjela. Istom analogijom, mogli bismo recimo uvesti i porez na nezaposlene – nezaposleni ne uplaćuju u proračun, ne troše, ne plaćaju poreze i prireze, to je prilično negativna pojava i zašto onda istom logikom ne bismo uveli da svaki nezaposleni treba platiti npr. 3000 kuna mjesečno?

Naravno da je besmisleno – potrebno je stvoriti uvjete da se zemlja isplati obrađivati (primjerice komasacija, okrupnjavanje zemljišta, sigurno može pomoći i tu definitivno treba podržati novog ministra), ali kažnjavanje onih koji ne obrađuju porezom – pa čovjek ako mu se isplati, sigurno neće ostaviti zemljište praznim!

Uostalom, u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji je stupio na snagu 1. svibnja 2015. godine predviđene su novčane kazne za osobe koje ne budu obrađivale svoje zemljište. Prema članku 66. spomenutog Zakona, novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 kuna prekršajno će se kazniti pravna osoba koja ne bude obrađivala zemljište, a kaznom od 500 do 15.000 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizička osoba. Istom kaznom, od 500 do 15.000 kuna, kaznit će se i fizička osoba.

Možemo naravno o stručnim aspektima poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište pisati stotine stranica – i možemo se svakako složiti s onime što je rekao za Index profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Bojan Stipešević: "I da se uvede porez na neobrađeno zemljište opet će sirotinja morati plaćati porez dok će se bogati izvući i pronaći način kako da plaćanje izbjegnu i tako će se opet izbjeći pravda. Bojim se da će tu škare raditi kako ne treba. Porez sigurno ne bi dobro donio jer će novci pobjeći na krivo mjesto."

Međutim – temeljni problem je ipak negdje drugdje – temeljni problem je što se ministar pokazao totalno nestručnim!

Program ili pričanje bajkica pred kamerama?

Od novog ministra očekivali smo nove, reformske mjere, ne treba posebno objašnjavati kako nam je poljoprivreda u lošem stanju. No, što smo dobili? Zagovaranje mjere koja je uvedena prije punih 15 godina i koja je 2007. proglašena neustavnom, što su tada uredno prenijeli i svi „opći“ mediji, nije samo da se pojavila na stranicama Ustavnog suda. A to ministar ne zna!

Netko tko se eto javio za mjesto ministra poljoprivrede ne zna za temeljene izmjene propisa u vlastitom resoru u zadnjih 15 godina i kao mjeru predlaže ono što se ne može provesti jer je već jednom proglašeno neustavnim, a uredno preskače „kazneni mehanizam“ koji ima postojeći Zakon.

Ako on već ne zna – gdje mu je tim s kojim radi program? Zar mu nije nitko u Ministarstvu rekao da pokušava uvesti nešto što je izričito proglašeno neustavnim? Pita li ministar nekoga ako već sam ne zna, zna li netko tamo čitati odluke Ustavnog suda ili se samo pričaju bajkice pred kamerama?

Ministar Davor Romić pokazao je kako reformu dijelom gradi na neustavnoj kategoriji – i pojma nema o tome. Ili možda ima? Jer ne znamo što je gore – ne znati temeljne pravne stvari iz svog resora ili pokušati ponovno nešto što nije donijelo rezultat i praktično je zabranjeno? Prvo je znak nekompetentnosti, a drugo, ponoviti isto očekujući drugi rezultat, znak je gluposti.

Pišu neki ovih dana, komentiraju, što se toliko bavimo ustašama i partizanima, prošlošću, dok je zemlja u krizi i problemima. Evo, što se događa kada se uhvatimo aktualnih stvari – temeljne planske ideje „stručne Vlade“ padaju u vodu neustavnosti i potpunog nepoznavanja resora kojim bi se trebalo rukovoditi.

Jao si nam svima nama.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara