DEKAN zagrebačkog Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić izjavio je da svi javni objekti oštećeni u potresu u Zagrebu trebaju biti obnovljeni do pune razine seizmičke otpornosti.

Lakušić je to izjavio nakon sastanka radne skupine za izradu Zakona o obnovi Zagreba, dijela Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, koju je okupilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, a u kojoj je uz predstavnike struke i potpredsjednik vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar.

Lakušić kaže da će svi javni objekti, poput bolnica, škola i fakulteta, ići u obnovu do pune razine seizmičke otpornosti.

Na pitanje novinara koliko je tehnološki moguće u stare zgrade ugraditi moderne protupotresne sustave i koliko to poskupljuje zahvate, Lakušić kaže da je to glavno pitanje resornog ministarstva i vlade.

Ističe da upravo Građevinski fakultet u suradnji s drugim znanstvenim institucijama radi na pripremi smjernica kako pristupiti ojačanju, kao i procjeni isplati li se u određenom slučaju provoditi ojačanje ili primijeniti drugačije mjere, s obzirom na cijenu i isplativost.

"Cijena je kod odabira tehnologije sanacije objekta itekako važna, kao i je li nekim objektima uopće moguće pristupiti takvom obnovom i garantirati sigurnost, ili se moraju poduzeti drugačije mjere za segment ojačanja, koje potencijalno mogu zahtijevati i vremenski duže razdoblje da bi se situacija po pitanju stanja građevine riješila", rekao je Lakušić, koji napominje da se mora riješiti problem stabilnosti građevine te da su oni koji borave unutra zaštićeni i sigurni u slučaju sličnog potresa.

Apostrofira i važnost očuvanja urbane vizure Zagreba, uz napomenu da ta urbana obnova mora biti pod kontrolom struke.

Štromar: Novi zakon mora biti kvalitetan

Ministar Štromar je izjavio da je cilj stvoriti pretpostavke za stručnu i što kvalitetniju obnovu svih objekata oštećenih u potresu. Apostrofirao je važnost kontrole radova, kao i transparentnosti trošenja sredstava.

Upitan o kritikama prema kojima će vlasnici kuća i stanova u višestambenim zgradama biti u nejednakom položaju, jer su po trenutnim tumačenjima pojedinih zakonskih najava prve na redu kuće, Štromar je kazao da nije u potpunosti definirano kako će se kome pomoći, dodavši da će se pomoći svima i to na najbolji mogući način.

"Sigurno da moramo čim hitnije donijeti zakon, ali ćemo konzultirati i struku i širu javnost", kazao je Štromar.

Dodaje da još ne postoje konačne procjene šteta tako da se ne može još govoriti o novcu, a on bi se trebao osigurati iz više izvora - fondova EU, proračuna države, kao i onih općina i gradova, a razgovara se i sa Svjetskom bankom.

Pojačati seizmičku otpornost zgrada

Predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG) Nina Dražin Lovrec podsjetila je da su članovi komore isti dan kad se dogodio potres dali na raspolaganje svoje stručno znanje i već dva tjedna po Zagrebu obavljaju brze preglede uporabljivosti objekata.

Kaže da bi taj proces procjene trebao završiti za dva do tri tjedna, nakon čega će se sistematski krenuti u izradu snimki postojećeg stanja oštećenih građevina, izradu projekta sanacije, kao i samih radova koji će se sanacijom odraditi.

Iz komore zahtijevaju da se za sve zgrade od javne namjene poveća seizmička otpornost u skladu s današnjim propisima, a kod ostalih zgrada apeliraju da se obnova obavi tako da se seizmička otpornost pojača u najvećoj mogućoj mjeri.

U obnovu ugraditi hrvatski proizvod

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore (HGK) za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj smatra da se u obnovu treba "ugraditi" hrvatski proizvod. 

Vlada i ministar bi trebali pomoći u "omekšavanju" EU da nam dopuste favoriziranje hrvatskog proizvoda, pojašnjava Čagalj.

"Domaća proizvodnja je na koljenima i možda je puno važnije nju pokrenuti nego tražiti pomoć od države da bi sanirali tu djelatnost", izjavila je Čagalj, koja se slaže da su neka predložena rješenja protivna trenutnim pravilima tržišnog natjecanja, no i smatra da je situacija specifična.

Inače, u zajedničkom priopćenju u petak, Hrvatska komora arhitekata, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Društvo arhitekata Zagreba, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Institut za povijest umjetnosti i Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, zakonski prijedlog ministarstva o obnovi zgrada oštećenih potresom ocijenili su kao nedovoljno stručno, sveobuhvatno i strateški promišljeno rješenje te zatražili preispitivanje hitnog donošenja tog zakona.