KAKO će pandemija koronavirusne bolesti i razorni potresi u prošloj godini utjecati na ionako zabrinjavajuću demografsku situaciju, o demografiji Hrvatske na globalnoj razini i mogućim oporavcima govorio je za HRT Anđelko Akrap, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

"Depopulacija je Hrvatsku zahvatila još sredinom prošlog stoljeća. Pandemija i potresi će samo ubrzati te nepovoljne demografske procese. Dio se može suzbiti uz jednu aktivnu politiku repopulacije, ali neke učinke dugogodišnjih trendova je nemoguće popraviti", kaže Akrap.

Dodaje da po zadnjim projekcijama Ujedinjenih naroda zemlje na području Balkana gube toliko stanovništva da je to postalo demografski najugroženije područje u svijetu.

"Zavisi od pristupa pojedine zemlje, kako oblikuju svoje demografske politike, nadam se da će u hrvatskom društvu sazreti svijest da je potrebno oblikovati demografsku politiku radi održivosti razvoja Hrvatske", objasnio je Akrap.

"Pribroje li se veliki migracijski valovi povezani s Domovinskom ratom i prvom i drugom gospodarskom krizom, rezultat su ogromni demografski gubici koje Hrvatska osjeća", kaže Akrap.

"U radnom kontingentu 91. godine bilo je oko 3 milijuna stanovnika, danas je taj broj pao na ispod 2.5 milijuna stanovnika. Oko 600 tisuća ljudi manje je u radnoj dobi, što je veliki udarac na demografiju i ekonomiju države", objašnjava Anđelko Akrap.