DHMZ objavio analizu poplave u Zagrebu: "Ovo se događa jednom u 400 godina"

DHMZ objavio analizu poplave u Zagrebu: "Ovo se događa jednom u 400 godina"
Foto: Sanjin Strukić/Pixsell, DHMZ

DRŽAVNI hidrometeorološki zavod izdao je na svojim stranicama detaljnu analizu poplave koja je pogodila Zagreb u noći s 24. na 25. srpnja. 

"U petak 24. srpnja dijelove Hrvatske zahvaćaju jaka grmljavinska nevremena od kojih svakako treba izdvojiti nevrijeme u Zagrebu potkraj dana. U svega par sati, glavninom od 21:30 do ponoći, na području grada palo je između 50 i 80 litara kiše po četvornom metru (l/m2). U 24 sata, u razdoblju od 14:00 u petak (24. 7. 2020.) do 14:00 u subotu (25. 7. 2020.) na postaji Zagreb-Grič palo je 89 l/m2, na Sljemenu 70 l/m2, u Maksimiru 65 l/m2 i na zagrebačkoj zračnoj luci Pleso 54 l/m2. Velika količina kiše, lokalno u 24 h i više od prosječne mjesečne za srpanj, u kratko vrijeme prouzročila je materijalnu štetu, a nažalost izgubljen je i jedan ljudski život", piše DHMZ u uvodu.

Dodaju kako su oni, ali i drugi meteorolozi, predvidjeli da je moguće jako nevrijeme.

"Mnogi modeli za numeričku prognozu vremena koji se koriste u DHMZ-u već su dan ranije, u četvrtak 23. 7., vrlo dobro prognozirali mogućnost pojave jakih nevremena, osobito obilne kiše i bujičnih poplava. Stoga je već u četvrtak za pojedine regije izdano narančasto upozorenje na opasne vremenske pojave, a uz daljnje praćenje razvoja sinoptičke situacije u petak ujutro upozorenja su podignuta na najvišu – crvenu razinu", dodaju.

“Oluje su se stvarale već sredinom dana”

Objavili su i sinoptičku analizu u kojoj pišu kako su se oluje stvarale već sredinom dana.

"Prizemno se nad ovim dijelom Europe pa tako i Hrvatske nalazilo polje malo sniženog tlaka zraka koje se u toku dana produbljuje, no ipak značajniji utjecaj na vrijeme imali su ponajprije procesi u srednjoj i višoj troposferi koji su potaknuli procese u nižoj atmosferi. Naime, sa zapada se u petak približavala dolina s hladnim zrakom po visini u sklopu koje se krajem dana zatvara i visinska ciklona i ona tijekom subote nastavlja svoj put preko Hrvatske dalje na istok", počinju.

Dodaju kako je od petka pristizao nestabilni zrak.

"S jugozapada pritom već od petka ujutro stiže veća količina vlažnog i nestabilnog zraka. Svi uvjeti za razvoj olujnih nevremena bili su prisutni, od nestabilne atmosfere i velike vlage u prizemnom sloju do mehanizma podizanja te vlage, što posljedično uzrokuje i velike vrijednosti konvektivne raspoložive potencijalne energije (CAPE). Mehanizam podizanja koji je pojačao vertikalno dizanje zraka, a time i omogućio konzumiranje raspoložive energije, bio je višestruki. Orografija je svakako pomogla, a ključnu je ulogu imala visinska dolina. No, i prizemni procesi potaknuti dnevnim zagrijavanjem kao i konvergencija vjetra odlučili su lokacije na kojima će se oluje formirati, a to je vrlo teško precizno prognozirati. Treba spomenuti i smicanje vjetra u dubljem sloju atmosfere, odnosno promjenu u smjeru i brzini vjetra po visini (DLS od engl. Deep Layer Shear). Vrijednosti između 10 m/s i 20 m/s u prvih 6 km atmosfere uvelike pomažu nastanku organizirane konvekcije koja je puno opasnija od izoliranih ćelija jer zahvaća veća područja i duže traje.

Oluje su se stvarale već sredinom dana i poslijepodne na Jadranu (npr. bujična poplava u Senju), u gorju te u okolnim zemljama, posebice u BiH", pišu.

"Nakon što se veći sustav koji je zahvatio BiH i sjeverozapad Hrvatske premještao dalje na sjeveroistok, u njegovom zaleđu stvarala se nova ćelija jugozapadno od Zagreba. Uslijed usporavanja premještanja doline kao posljedica zatvaranja visinske ciklone sustav se zadržavao nad Zagrebom uzrokujući obilnu oborinu te pojavu munja, a mjestimice je bilo i vrlo jakih udara vjetra", zaključuju u dijelu sinoptičke analize.

Ipak nije pao rekord maksimalne dnevne količine oborine

Pojašnjavaju potom i rekorde u količini kiše koja je pala.

"Prema standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koje slijedi DHMZ količina oborine koja padne iza termina motrenja (u 7:00 prema zimskom računanju vremena tj. u 8:00 prema ljetnom računanju vremena) pripisuje se sljedećem danu. Stoga je količina oborine koja je pala tijekom noći s 24. na 25. 7. 2020. sadržana u količini oborine izmjerenoj na našim postajama u 25. 7. 2020. u 8:00. Tako je na postaji Zagreb-Grič 25. 7. 2020. u 8:00 izmjereno 80,5 mm, a na postaji Zagreb-Maksimir 57,8 mm. Ovakve količine oborine na lokaciji Zagreb-Grič mogu se očekivati rijetko – prosječno jednom u 41 godinu dok na lokaciji Zagreb-Maksimir izmjerena količina oborine (57,8 mm) može se očekivati češće – prosječno jednom u 5 godina.

Važno je napomenuti da, iako se radi o velikim količinama oborine, ipak nije premašena vrijednost maksimalne dnevne količine oborine za srpanj koja iznosi 95, 8 mm za postaju Zagreb-Grič (izmjerena je 4. 7. 1989.) odnosno 83,7 mm za postaju Zagreb-Maksimir (također izmjerena 4. 7. 1989.) niti je blizu vrijednosti najveće ikad izmjerene dnevne količine oborine na tim postajama izmjerene 1926. , a koje iznose 118,8 mm za postaju Zagreb-Grič te 139,0 mm za postaju Zagreb-Maksimir", dodaju.

“Intenzitet je bio izuzetan, ovako nešto se događa jednom u 400 godina”

Na kraju analize zaključuju kako je intenzitet oborine bio izuzetan te kako je većina pala u kratkom vremenu.

"Ono što se pokazalo izuzetnim u ovoj oborinskoj epizodi tijekom noći s 24. na 25. 7. 2020. je njezin intenzitet. Glavnina izmjerene količine oborine pala je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju. To je posebno slučaj za lokaciju Zagreb-Grič gdje je između 20:00 i 21:00 palo čak 58,9 mm kiše! To je rekordan intenzitet oborine kojim je premašen dosadašnji maksimum jednosatne oborine od 52,0 mm iz 1976. godine u raspoloživom razdoblju ombrografskih zapisa na toj lokaciji od 1910. godine. Toliki satni intenzitet kiše iznimno je rijedak događaj te se na toj lokaciji može očekivati jednom u više od 100 godina! U idućih sat vremena palo je još 18,1 mm oborine čime je dvosatni intenzitet kiše od 77,0 mm/2 h toliko rijedak događaj da se može očekivati prosječno jednom u više od 400 godina!

Količina jednosatne kratkotrajne oborine izmjerene na postaji Zagreb-Maksimir nije toliko izuzetan događaj. Izmjereni intenzitet kiše od 29,0 mm/1 h može se na toj lokaciji očekivati jednom u 4 godine. Međutim, količina oborine koje je pala u dva sata, 51,5 mm/2 h, očekuje se znatno rjeđe, prosječno jednom u 76 godina. Valja napomenuti da je ova preliminarna statistička analiza provedena prema satnim podacima ombrografa te bi izuzetnost događaja mogla biti i veća kada se napravi analiza minutnih zapisa", zaključuju meteorolozi DHMZ-a svoju veliku analizu.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara