VLADE diljem Europe okreću se tehnologijama za nadzor ljudi koji se nalaze u karantenama kako bi spriječile širenje koronavirusa, javlja Reuters. Pritom se ugledaju na azijske zemlje, no ovaj pristup stavlja na kušnju dosadašnje politike o privatnosti u Europi.

Od Helsinkija do Madrida razvijaju se aplikacije za prijave simptoma liječnicima i istraživačima. Radi se i na aplikacijama kojima se pokušava osigurati da se oni koji moraju biti u samoizolaciji toga i pridržavaju. Ipak, napredak po tom pitanju nije baš prevelik, postoji nedostatak koordinacije, a mnogi se pitaju je li cijena ugroze privatnosti nauštrb javnog zdravlja opravdana i u skladu s europskim regulativama o zaštiti privatnosti, odnosno GDPR-om.

Vlada u Poljskoj želi nametnuti obavezu korištenja aplikacije Home Quarantine

U Poljskoj je tako vlada pokrenula aplikaciju za pametne telefone pod nazivom Home Quarantine za građane koji su se vratili iz inozemstva te moraju biti u dvotjednoj samoizolaciji kod kuće. Kako bi se registrirali, moraju dati svoje osobne podatke i fotografiju. Potom se registriranim korisnicima šalju podsjetnici putem SMS-a, a oni moraju odgovoriti u roku od 20 minuta. I to tako što šalju svoje nove fotografije. Ovo se provjerava putem prepoznavanja lica te provjere lokacije s koje je fotografija poslana.

Kamil Pokora, koji se tek vratio u Gdansk s praznika u Tajlandu, rekao je da ga policija stalno provjerava kao da je to obavezno. I on koristi Home Quarantine, aplikaciju koja još uvijek nije obavezna, no kaže da ne funkcionira dobro i da ima mnogo pogrešaka.

Iz poljskog ureda za zaštitu osobnih podataka, koji nadzire provedbu GDPR-a, kažu kako nisu savjetovani po pitanju upotrebe Home Quarantinea. Glasnogovornik Adam Sanocki je rekao da će nadgledati funkcioniranje aplikacije. Ako naiđu na neke nepravilnosti, rekao je da će poduzeti potrebne korake da osobni podaci ostanu zaštićeni. Ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski rekao je jučer da vlada planira uvesti obaveznu upotrebu Home Quarantinea za sve koji se nalaze u karanteni.

Tajvan uspješno primjenjuje tehnologiju u suzbijanju širenja koronavirusa

Home Quarantine zapravo kopira proaktivan i do sada učinkovit pristup koji su poduzele tajvanske vlasti. Oni su nadogradili svoj sustav “elektroničkom ogradom” koja se nalazi na mobitelima, a služi za zadržavanje kod kuće pojedinaca kojima je određena samoizolacija. 

Na Tajvanu, koji ima jednu od najnižih stopa zaraze u Aziji, svi koji dolaze iz inozemstva moraju ispuniti upitnik o tome odakle dolaze, kamo su putovali te koje simptome imaju. Oni za koje se procijeni da su niskorizični dobiju poruku da se smiju slobodno kretati, a oni za koje se procijeni da su rizični moraju u samoizolaciju od 14 dana te se putem mobitela nadzire njihova lokacija.

No u Europi, prema GDPR-u, osjetljive privatne podatke od nekoga se može dobiti samo uz pristanak te postoje stroga pravila o njihovoj upotrebi. Na primjer, ne mogu se čuvati zauvijek i ne smiju se koristiti ni za kakve druge svrhe.

Frederike Kaltheuner, stručnjak za zaštitu privatnosti iz Mozille Foundationa, kaže da moraju postojati neoborivi dokazi da su takva tehnološka rješenja vrijedna narušavanja privatnosti. “Drugim riječima, moramo znati da ti alati stvarno funkcioniraju”, rekao je Kaltheuner.

Finske novine pokreću aplikaciju za mapiranje širenja pandemije

U Finskoj će novine Helsingin Sanomat i softverska tvrtka Futurice uskoro pokrenuti aplikaciju putem koje će građani moći prijaviti respiratorne poteškoće i simptome. Jedini osobni podaci koje će građani morati dati su dob i poštanski broj koji bi trebali pomoći u mapiranju širenja pandemije. Iako blagonaklono gledaju na ovaj projekt, vlasti ga još nisu službeno poduprle.

Slovačka uvela zakon o privremenom nadzoru mobitela građana

No drugdje vlasti užurbano nastoje donijeti zakone koji u slučaju izvanrednih okolnosti dopuštaju korištenje osobnih podataka s mobitela kako bi se pratili kontakti i osigurala provedba karantene, čak i ako još ne posjeduju tehnologiju potrebnu za to.

Slovačka je tako ovog tjedna uvela privremeni zakon koji će omogućiti praćenje kretanja osoba tijekom pandemije. Bivši premijer Robert Fico nazvao je ovaj zakon “špijunskim”.

U Njemačkoj takav prijedlog nije prošao

No u Njemačkoj prijedlog tamošnjeg ministra zdravstva Jensa Spahna da se dozvoli praćenje mobitela građana bez sudskog naloga blokirali su socijaldemokrati (SPD), partneri u koalicijskoj vladi Angele Merkel. Ministrica prava Christine Lambrecht iz redova SPD-a rekla je da bi takav prijedlog značio narušavanje građanskih prava. 

Vodeći njemački virolog Christian Drosten rekao je da bi korištenje podataka o lokaciji građana kako bi se otkrili kontakti, kao u Južnoj Koreji, moralo biti poduprto brojnim timovima zdravstvenih radnika koji bi mogli napraviti intervjue s velikim brojem zaraženih i ljudima koji su bili u kontaktu ili izloženi virusu. Drosten, direktor Instituta za virologiju u bolnici u Berlinu, rekao je da Njemačka nema te resurse te je stoga to uzaludno.

Talijanski znanstvenik pozvao ljude da podijele podatke kako bi se mapirala pandemija

Osim toga, nekoliko zemalja je pokrenulo svojevrsne hakerske maratone, odnosno brainstorming sesije na kojima softverski developeri nastoje zajedno iznaći nova tehnološka rješenja. U Italiji je vlada tako pozvala tvrtke da im ponude rješenja, dok je podatkovni znanstvenik Ottavio Crivaro pozvao ljude da dobrovoljno daju svoje podatke kako bi pomogli u mapiranju pandemije. 

No stručnjaci su primijetili da su neki od ovih problema drugdje već riješeni. Singapur je tako pokrenuo aplikaciju TraceTogether koja prikuplja lokacije pametnih telefona i s Bluetootha od osoba koje ih dobrovoljno daju kako bi provjerile jesu li bili u blizini onih koji su zaraženi koronavirusom.

U Indiji se pečatira ruka onima kojima je određena karantena

No fokus na tehnologiju može odvratiti od nekih jednostavnijih rješenja. Indija, na primjer, odobrava upotrebu pečatiranja ruke pomoću tinte, koja se ne može izbrisati, onima koji su u karanteni. To je varijacija načina na koji se sprečava ljude da glasaju više od jednog puta na izborima. 

“Vrlo često postoje tehnološki manje sofisticirana rješenja za ovakve probleme. S karantenom je nekad najbolje rješenje otići i pogledati je li se ljudi pridržavaju mjera”, rekao je Edin Omanovic, direktor nevladine organizacije Privacy International.