Đikić za Index objasnio zašto je virus opasan i zašto je panika još opasnija

Đikić za Index objasnio zašto je virus opasan i zašto je panika još opasnija
Foto: Damir Spehar/PIXSELL

BUDUĆI da je dolazak koronavirusa u Hrvatsku u dijelu javnosti izazvao pretjeran strah pa i paniku, zamolili smo našeg poznatog znanstvenika Ivana Đikića da za Index odgovori na nekoliko pitanja te da čitateljima da neke korisne savjete.

Evo što nam je odgovorio Skypeom iz Bilbaa u Španjolskoj, u kojem sudjeluje na znanstvenoj konferenciji.

Javnost dobiva dvosmislene poruke o koronavirusu. Čini se da neki umanjuju opasnost bolesti Covid-19, dok drugi šire paniku. Trenutno se smrtnost od koronavirusa u znanstvenim studijama procjenjuje na oko 2%. Smrtnost od sezonske gripe manja je od 0,1%. Jasno je da to nisu konačne brojke te da ne treba paničariti jer to nije toliko strašno kao SARS ili ebola. Ipak, djeluje mnogo opasnije od gripe. Osim toga, za gripu imamo cjepiva za rizične skupine. Gdje je granica između uvažavanja ozbiljnosti situacije i panike?

Prije svega treba biti oprezan s konkretnim epidemiološkim podacima. Podatak da je smrtnost od koronavirusa 2%, a sezonske gripe 0,1% ne može se smatrati konačnim i točnim. Naime, mi o sezonskoj gripi znamo jako puno jer registriramo sve pacijente i dobivamo ukupan broj oboljelih. Kod koronavirusa vjerojatno imamo golem broj ljudi koji su zaraženi, a da mi ni ne znamo da su zaraženi jer imaju vrlo blage simptome. Stoga oni prolaze kao prehlada ili gripa, a zapravo mogu biti uzrokovani koronavirusom. Zato je važno istaknuti da je kod onih koji su mlađi od 50, a bili su zaraženi, smrtnost manja od 0,5%. Najugroženiji su oni iznad 60 i 70 godina starosti, kao i kod gripe. Kada pogledamo cijelo ponašanje koronavirusa, simptome koje on uzrokuje, kliničke slike i cjelokupne patološke slike, možemo zaključiti da su ta dva virusa - virus gripe i koronavirus - vrlo slični u širenju i po tome kako djeluju na ljude. Radi toga treba javnosti reći da su oni slični, da im je slika slična i da su posljedice slične. To je li smrtnost 2% posto, 1% ili 0,5% ne možemo znati sada, nego tek kada se završi cijela epidemija. U slučajevima SARS-a i Mersa, koji su također koronavirusi, smrtnost je bila puno veća - između 8 i 20%. Postoji golema razlika između tih koronavirusa i ovog novog SARS-CoV-2. Ovaj novi je puno sličniji gripi, kako po simptomima tako i po djelovanju. Dakle, trenutno dostupne postotke o smrtnosti treba uzeti s rezervom.

U ovoj fazi, kada nemamo ni cjepiva ni lijekova, važne su mjere zadržavanja, odnosno usporavanja širenja virusa otkrivanjem zaraženih, praćenjem njegovih kontakata, smanjivanjem društvenih kontakata zatvaranjem raznih mjesta okupljanja kao što su škole itd. Sve to u nadi da će se prije dolaska toplijeg dijela godine zaraziti što manje ljudi budući da bi virus mogao imati svojstva sezonalnosti. Jeste li na to svojstvo mislili kada ste rekli da ne treba paničariti i da će koronavirus nestati sam od sebe?

Nisam rekao da ne treba paničariti zbog samog virusa. Rekao sam da ne treba paničariti zbog izjava u javnosti koje kod ljudi stvaraju strah, nelagodu i osjećaj nemoći. Takve izjave nalaze se u porukama tipa: Zatvorit ćemo granicu između naše zemlje i Italije ili Austrije; Zaštitit ćemo sebe, Stiže smrtonosni virus za koji nemamo nikakvog lijeka i sl. Sve te izjave dovele su do paničnih reakcija kod ljudi koje im više štete nego što koriste. Naime, panika uzrokuje da se ljudi ponašaju iracionalno, da se blokiraju gospodarski subjekti, blokira se transport, blokira se djelovanje ljudi koji bi trebali djelovati, kao što su liječnici i medicinske sestre. Zamislite situaciju liječnika koji dolazi kući svaki dan da bi bio stigmatiziran u društvu jer ga se u zgradi svi boje. Pritom nema nikakve potvrde da je zaražen. Zato je važno da javnost zna dvije stvari. Prva je da osoba koja ima koronavirus može prenijeti virus na ljude, no veliki broj onih koji su bili u kontaktu s oboljelim ipak neće biti zaražen. Osim toga, oni koji će biti zaraženi u velikom postotku neće imati nikakve simptome ili će oni biti blagi. Primjerice, od 14 ljudi koje je u Münchenu zarazila jedna osoba koja je došla iz Kine sve su prošle tretman i imale su mali broj simptoma. Lanac prenošenja bolesti se prekinuo jer su izolirani svi ljudi koji su bili u kontaktu s tom osobom. No ta osoba je također bila u kontaktu s nekim drugim ljudima u istoj kompaniji, a da oni nisu dobili virus iako su bili blizu nje. Dakle, treba shvatiti da epidemiološki podaci ne pokazuju da će jedna osoba koja se pojavi u nekoj zgradi zaraziti sve koji su bili u istoj zgradi. Konačno, 80% onih koji budu zaraženi imat će tako blage simptome da mi nećemo ni znati da su zaraženi. Takvih ima jako puno po Europi. Zato sam rekao da ne možemo zatvoriti granice jer su se virusi već ionako proširili. Mi ne znamo koliko su se proširili. Budući da imaju benigne posljedice, mi ih ne vidimo kao opasnost. Vidjet ćemo ih kao opasnost samo kada prijeđu na stariju populaciju, kronične bolesnike koji će, nažalost, kao i kod gripe imati smrtonosni ishod. No to je dijelom zbog njihovog stanja i nesposobnosti njihovog organizma da se bori protiv virusa generalno - virusa gripe, ovog virusa, ili nekog budućeg. To ne znači da ljudi ne bi trebali biti informirani o tome ili da ne trebaju biti zabrinuti. Trebaju, kako bi se mogli odgovorno ponašati. No nije dobro da idu u trgovinu kao da ih virus vreba na svakom uglu. Ta psihoza straha na društvo može utjecati čak i više nego sam virus.

Smatrate li da je pretjerana panika problematična zato što se zbog nje medicinsko osoblje može zatrpati zbog običnih prehlada ili gripe?

To vidite u Hrvatskoj, u Italiji i u svim zemljama u koje je došao virus. Kada se panika proširi, ljudi se ponašaju iracionalno pa na svaki mali kašalj ili proljev misle da imaju koronavirus. Kada smo gledali druge zemlje i kada smo vidjeli da je Austrija zaustavila cijeli vlak ili da je jedan cijeli hotel na Karibima s 1000 gostiju zatvoren, nitko od nas nije razmišljao o tome koliko je to dobro. Slično je s kruzerom u Japanu. To su sve situacije u kojima zdravstvene službe nisu najbolje reagirale. Bilo bi puno humanije i bolje da su sve ljude s kruzera skinuli, da su ih testirali i odvojili one koji imaju virus od onih koji sigurno nisu zaraženi. Ovako su oni ostali zarobljeni na kruzeru gdje je vjerojatnost zaraze tisuću puta veća nego u normalnom životu. Trebamo osvijestiti ljude da trebaju suosjećati s drugima. Primjerice, kada idete u zdravstveni sustav i opteretite ga beznačajnim stvarima, rezultat će biti da će sustav biti toliko preopterećen da se neće moći brinuti o onima koji su ozbiljno bolesni i koji su prenosioci. Bit će pretrpani s 90 posto ljudi koji nemaju ozbiljnijih problema, a virus će se nastaviti širiti.

Treba ipak uzeti u obzir da su stope smrtnosti kod starijih od 60 oko 3,6%, a kod starijih od 80 čak 14,8%. To su vrlo visoke stope, a ti ljudi nemaju mogućnost da se zaštite cijepljenjem kao što imaju u slučaju gripe. Oni se ne mogu pouzdati ni u što. Preostaje im da strahuju i da sjede kod kuće u samoizolaciji. To su ljudi oko nas, nečiji članovi obitelji. Što biste njima poručili?

To vam je vrlo dobra poruka. Znanstvenici su pokazali da je u Kini smrtnost osoba koje su dobile virus bila vrlo visoka, preko 14%. To je velika brojka koja nam govori da ljude koji imaju 80 i više godina trebamo posebno paziti i štititi i učiniti svaki napor da ne dolaze u kontakt sa svojim unucima, da ne dolaze u susrete s ljudima koji će im dolaziti u posjete. U ovom periodu puno je bolje spriječiti dolazak virusa do njih nego se dovesti u situaciju da im ne možemo ponuditi nikakvu zaštitu. To je činjenica i na tome trebamo raditi. To se ne tiče samo starijih od 80 nego i onih koji imaju neke kronične bolesti kao što su dijabetes, tumore i sl. Svaka od tih osoba ima rizik značajno veći nego populacija mlađa od 50. Razlika je između ovog virusa i virusa gripe u tome što mi cijepljenjem određenog dijela populacije stvaramo kolektivni imunitet protiv virusa gripe koji će doći sljedeće godine, što nazivamo sezonskom gripom. Mi ne znamo kakvi će točno biti ti virusi gripe jer oni mutiraju. No na temelju predviđanja od zadnjih desetak godina tijekom kojih smo izolirali sve moguće antigene gripe, mi smo stvorili multivalentna cjepiva koja će u kombiniranom djelovanju štititi protiv mogućih virusa koji dolaze. Na taj način dio populacije postaje otporan i virusi gripe se ne šire onoliko koliko bi mogli. To je ogroman doprinos borbi protiv virusa gripe. Da toga nemamo, vidjeli bismo koliko bi ljudi bilo zaraženo i koliki bi bio postotak smrtnosti. Tek bismo onda vidjeli koliko opasan potencijal ima gripa. Zato ljudima treba reći da je cijepljenje najbolje oružje za borbu protiv virusa. Međutim, unatoč tome pojavljuju se virusi s drugačijim antigenima, tako da nas cjepiva ne mogu potpuno zaštititi. Zato imamo problema s virusima gripe i zato ćemo ih imati u budućnosti. Virusi se stalno stvaraju u prirodi i stalno mutiraju tako da mi ne možemo predvidjeti što će biti za dvije, tri ili pet godina.

Što biste preporučili ljudima koji spadaju u rizične skupine - starijima i bolesnima? Što je za njih najpametnije? Samoizolacija?

To je jedino što im preostaje. Savjetovao bih im da smanje svoj radijus kretanja, da se ne pojavljuju u velikim grupama ljudi, da se drže svojeg vlastitog života, da se zdravo hrane i bave tjelovježbom te da se ne boje, ali i da se ne izlažu nepotrebno infekciji. U slučaju da se pojave neki simptomi, oni trebaju biti prvi koji će dobiti medicinsku pomoć kako bi im se na vrijeme otkrio virus te kako bi dobili odgovarajuću skrb. Prva stvar je da izbjegavaju sve kontakte i da peru ruke, a druga da se odmah jave, ako imaju neke simptome.

Mnogi stručnjaci govore da bi se ovaj virus mogao pretvoriti u još jedan patogen koji će nas posjećivati svake godine poput virusa gripe. Posebno ako ga ne uspijemo suzbiti onako kako smo suzbili SARS.

Problem sa SARS-om je to što mi ne znamo što se zapravo dogodilo s njime. Mi mislimo da smo ga suzbili, no u stvarnosti nismo. On se pojavio u populaciji, proširio se i odjednom je nestao. U prirodi ga nismo zabilježili od 2003. Iz toga trebamo shvatiti da su ovakve pojave bolesti koje se prenose sa životinja, koje se zovu zoonoze, nepredvidljive za ljude. One puno više ovise o stanju životinjskog svijeta u prirodi, o stanju životinja i okolnostima u kojima se virusi u životinjama razvijaju. Na temelju toga vrlo je teško predvidjeti koji će se novi podtip koronavirusa pojaviti nakon SARS-a, Mersa i novog koronavirusa. Stoga trebamo intenzivirati istraživanja koja će nam otkriti na koje načine priroda utječe na njihovu pojavu u životinjama i na koje se načine može spriječiti njihov transfer na ljude.

Jedna američka kompanija je prije nekoliko dana objavila da je već razvila prvo cjepivo protiv novog koronavirusa. Ono bi uskoro trebalo krenuti u klinička ispitivanja koja bi trebala biti dovršena negdje tijekom ljeta. Mislite li da je moguće toliko brzo razviti odgovarajuće cjepivo za potpuno novi virus? Za SARS i za Mers to nije bilo moguće pronaći toliko brzo. Oni nisu jedini, na tome rade brojni timovi širom svijeta. Koliki je vaš optimizam?

Prije svega treba pohvaliti međunarodni napor svih znanstvenika koji su bili uključeni u istraživanje, sekvenciranje i karakterizaciju antigena novog koronavirusa. Zahvaljujući novim tehnologijama brojne relativno male kompanije širom svijeta uspijevaju brže razvijati cjepiva. To je dobro. No trebamo ipak pričekati. Ne trebamo biti ni pretjerano optimistični, ali ni pesimistični. U medijima ljudi obično, kao što znamo, iznesu neke svoje početne uspjehe, neke nove metode i sl., što treba pohvaliti, međutim to treba razlikovati od konačnog ishoda kliničkih istraživanja. Stoga čak i ako netko ima moguće novo cjepivo, ono će tek morati proći klinička istraživanja za što može trebati pola godine, pa i godinu dana. Kada gledamo sadašnju situaciju, to novo cjepivo moglo bi biti neefikasno za koronavirus kakav je sada. Naime, on je prošao kroz populaciju i ona je razvila određenu otpornost na njega, a virus se mijenja. Cjepivo će nam trebati u budućnosti ako se on bude vraćao.

Popodne se na Facebooku javio i Igor Rudan

Igor Rudan, još jedan uspješni hrvatski znanstvenik, član Kraljevskog društva u Edinburghu i pokretač Škole za 21. stoljeće, na Facebooku se oglasio o koronavirusu.

Rudan je voditelj suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije na Sveučilištu u Edinburghu te, kao takav, ima jako puno posla. Zbog toga, kaže, ne stiže odgovoriti na sve upite hrvatskih medija pa se obratio javnosti putem Facebooka.

"Zahvaljujem se svima na doista nevjerojatnoj količini interesa i poziva koji su me danas zatekli iz doslovno svih medija u Republici Hrvatskoj da kao međunarodno prepoznati stručnjak za područje globalnog zdravlja pokušam smiriti atmosferu koja se u Hrvatskoj počela stvarati zbog prvih oboljelih od novog tipa koronavirusa COVID-19", napisao je Rudan.

"Nadam se da možete razumjeti da kao direktor velikog istraživačkog centra za globalno zdravlje te voditelj suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije na Sveučilištu u Edinburghu, u Ujedinjenom Kraljevstvu, imam ovih dana iznimno puno posla i potpuno mi je nemoguće odgovarati na vaše pojedinačne zahtjeve. Stoga ću ovim putem pokušati barem do neke mjere ispuniti i svoju društvenu zadaću kao znanstvenik koji se ovim područjem već dugo i intenzivno bavi, te podijeliti nekoliko razmišljanja sa svima koji su počeli osjećati zabrinutost zbog ove nove pandemije u 21. stoljeću", piše ovaj stručnjak.

Rudan će dati veliki intervju za Index

Sljedećih dana dati će opširni intervju za Index.

"Također, pristao sam biti gost gospodinu Aleksandru Stankoviću ovu nedjelju, 01.03.2020. u emisiji "Nedjeljom u 2". Također, pristao sam dati i intervju Nenadu Jariću Dauenhaueru za Index.hr koji bi trebao biti objavljen tjedan dana kasnije, tj. oko 08.03.2020. Uz to, pisat ću i za moj matični "Večernji list", čiji sam kolumnist. Svi ostali mediji imaju pravo prenositi nastavke serijala kojeg sam započeo na Facebooku pod nazivom "Karantena Wuhan", a u kojem ću tijekom trajanja ove pandemije sustavno objašnjavati sve što mi se čini bitnim za dubinsko razumijevanje i dobro informiranje o svemu što se događa. Više od toga doista nikako neću stići ponuditi, pa se zbog toga svima iskreno ispričavam unaprijed", piše Rudan.

Kaže da je oprez potreban i dovoljan, nema mjesta panici

A onda je dao neke upute. Rudan kaže da je potrebno biti oprezan.

"Kad god se vratim u Hrvatsku u kraće ili dulje posjete, prijatelji me znaju duhovito upozoriti: "Igore, ovdje u Hrvatskoj ti oprez nije dovoljan. Potrebna je paranoja!". Ako je to i istina, bojim se da su neki ljudi takav način razmišljanja počeli primjenjivati i na novonastalu situaciju s koronavirusom. Želio bih reći da je u ovom slučaju oprez ipak sasvim dovoljan, ali paranoja doista nije potrebna", rekao je.

Rudan kaže kako nije zahvalno davati prognoze, ali dodaje da smo o virusu skupili značajne informacije.

"No, pitanje je samo koliki bi taj oprez trebao biti? Iako je ozbiljnom znanstveniku nezahvalno prognozirati bilo što u vezi širenja sasvim novog i nepoznatog virusa cijelom ljudskom populacijom u svijetu, te predvidjeti svaki pojedinačni događaj, tijekom protekla dva mjeseca prikupili smo o novom koronavirusu COVID-19 ipak dovoljno podataka za barem neka predviđanja. Ako se novi koronavirus vremenom sasvim proširi Hrvatskom i uspije zaobići brojne mjere prevencije koje su trenutno na snazi, broj njegovih žrtava trebao bi, barem otprilike, biti usporediv s brojem žrtava od gripe ili od cestovnih prometnih nesreća u istom razdoblju. To znači da je određen zdrav oprez preporučljiv. Taj je oprez razuman dok god je na istoj razini kao i blaga bojazan koju možda osjećate kada sjedate u automobil i pripremate se na malo dulji put, ili kada čujete na vijestima da je u Hrvatsku stigla gripa", rekao je Rudan.

"Nema potrebe za panikom"

Onda je progovorio o panici.

"Ako zbog novog koronavirusa osjećate strah veći od toga kad sjedate za volan ili čujete da stiže gripa, a koji vam je već dobro poznat, znači da taj strah više nije razuman i da ste počeli podlijegati atmosferi panike. Tu paniku izazivaju u vama stalni medijski napisi i način njihovog isticanja, a ne općeprihvaćene i znanstveno utemeljene spoznaje o koronavirusu. Ako ste se počeli i ponašati drugačije no što se ponašate tijekom zimskih mjeseci, tijekom epidemije gripe, primjerice, skupljate zalihe hrane ili nosite maske ulicom, to ponovo nije ponašanje koje je usklađeno sa stvarnim razmjerima opasnosti", kaže.

Otkrio zašto se o koronavirusu govori puno više nego o običnoj gripi

Otkrio je i zašto se o koronavirusu toliko govori.

"Često me ljudi ovih dana, međutim, pitaju zašto se onda uopće o koronavirusu toliko piše i brine, a o gripi ne, ako je gripa možda i opasnija bolest? Razlog je djelomično taj što nam je gripa već desetljećima dobro poznata bolest, vraća se svake godine i imamo iskustva s njezinim manifestacijama na desecima milijuna oboljelih u svijetu, znamo kako unaprijed razviti cjepiva protiv nje, a počeli smo na tržištu dobivati i prve donekle djelotvorne lijekove.

Za razliku od gripe, novi koronavirus nam je nepoznat i oprezni smo najviše zbog toga da nas ne bi iznenadio. Ako taj virus trenutno ima ikakav interes, to je da se prilagodi ljudskoj vrsti kao svom novom rezervoaru u kojem će se nastaviti množiti, a ne da nas ubija. Virus sada, širenjem kroz ljudsku vrstu, nastavlja mutirati kako bi nam se što brže i bolje prilagodio. Mnoge od tih mutacija učinit će ga manje opasnim za naše zdravlje, jer će nam se tako bolje prilagoditi. Međutim, neke bi ga nasumične mutacije mogle učiniti i opasnijim, a zbog toga moramo biti na oprezu dok ga bolje ne upoznamo i dok se pandemija ne završi. Nije vjerojatno da će novi koronavirus virus mutirati tako da bi u mnogih zaraženih mogao postati značajno opasniji nego što je sada, ali to ćemo smjeti definitivno tvrditi tek kada pandemija završi", kaže Rudan.

"Nadam se da će ova razmišljanja barem malo umiriti moje čitatelje"

"Nadam se da će ova razmišljanja barem malo umiriti moje čitatelje, a detaljnije informacije ponudit ću, ostane li do tad sve prema trenutnom planu, u emisiji "Nedjeljom u 2", intervjuu u Index.hr-u, novim kolumnama u svom matičnom "Večernjem listu", te kontinuirano ovdje na Facebooku, putem serije "Karantena Wuhan", koja će polako pratiti razvoj ove pandemije i njezine najzanimljivije priče.

Predstavnicima medija želio bih ukazati i na našu vrhunsku znanstvenicu Petru Klepac, koja radi na čuvenom London School of Hygiene and Tropical Medicine i bavi se upravo modeliranjem zaraznih bolesti, i to mogućih epidemija i pandemija koronavirusa. Ako znate za još naših stručnjaka u svijetu koji se bave ovim područjem, svakako ukažite na njih u komentarima ispod ovog priopćenja. Također, pomozite dijeljenjem da ovaj stručni pogled na koronavirus postane "viral" prije no što sam koronavirus u Hrvatskoj postane "viral", pa će biti manje nepotrebnog straha.

Zahvaljujem se svima na interesu i budite slobodni prenositi moje daljnje objave o pandemiji.

Prof. dr. sc. Igor Rudan, FRSE

Direktor Centra za globalno zdravlje Sveučilišta u Edinburghu
Direktor suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije Sveučilišta u Edinburghu
Glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa "Journal of Global Health" ", piše Rudan na Facebooku.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara