PREDSJEDATELJ Predsjedništva BiH Željko Komšić optužio je srpskog člana državnog vrha Milorada Dodika da priprema oružanu pobunu, što predstavlja kazneno djelo, upozorivši ga da se takvo što neće tolerirati niti će to biti moguće provesti.

Komšić je reagirao nakon što je Dodik jučer ponovno zaprijetio da će vlasti Republike Srpske nastaviti s konkretnim koracima demontaže nekih od najbitnijih institucija BiH, kao i da će taj entitet ponovo uspostaviti svoju vojsku.

Dodik: Republika Srpska ima pravo na svoju vojsku

"Predložit ćemo da se kroz rušenje zakona o vojsci (BiH) u roku od nekoliko mjeseci formira vojska RS-a", rekao je Dodik sinoć u Banjoj Luci, dodajući da u ovom entitetu planiraju osporiti i funkcioniranje Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV), koje kao neovisno tijelo ima isključive ovlasti imenovanja sudaca i tužitelja na svim razinama vlasti.

Dodik je ustvrdio da RS ima ustavno pravo na svoju vojsku, pa će to i iskoristiti, najavljujući tako zaoštravanje sadašnje političke krize u BiH, u kojoj su trenutačno zbog bojkota srpskih dužnosnika blokirani Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i oba doma državnog parlamenta.

Tim bojkotom vlasti RS-a žele ishoditi poništenje odluke o imenovanju Christiana Schmidta za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH jer smatraju da je on na tu dužnost postavljen nezakonito, odnosno da je o tome trebalo odlučivati Vijeće sigurnosti UN-a.

Komšić: To je kazneno djelo pobune

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Komšić na nove Dodikove prijetnje reagirao je izjavom u kojoj je istaknuo da bi to bilo kazneno djelo jer se dovode u pitanje zakoni usvojeni u parlamentu BiH.

"Ne može se u Narodnoj skupštini RS-a ništa povući jer su sve te institucije (vojska i VSTV) formirane nakon što je većina u parlamentu BiH izglasala njihovo formiranje, uključujući i (Dodikov) Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Dakle, bez parlamenta BiH te odluke nema. Osim toga, to je kazneno djelo pobune", kazao je Komšić.

Jedinstvene oružane snage BiH uspostavljene su u siječnju 2006., kada su ukinute vojske dva entiteta. Ta je integracija provedena uz snažno zalaganje dužnosnika međunarodne zajednice u BiH, uključujući tadašnjeg visokog predstavnika Paddyja Ashdowna, a parlament BiH u listopadu 2005. donio je Zakon o obrani, kojim je definirana uspostava jedinstvenih oružanih snaga kao jedine legalne vojne sile na teritoriju države.

Zakonom o obrani također je izrijekom određeno da će sva tijela vlasti u BiH provesti sve nužne aktivnosti radi primanja BiH u punopravno članstvo u NATO-u, što vlasti RS-a sada također pokušavaju osporiti. Bosanskohercegovačka vojska ustrojena je od deset tisuća profesionalnih vojnika i časnika, a osnovu joj čine tri pukovnije koje baštine tradicije HVO-a, Armije BiH i vojske RS-a.