LIBERALNA stranka Kanade ostvarila je jedno od najvećih političkih iznenađenja u suvremenoj demokratskoj povijesti: od izbornog debakla koji se predviđao krajem prošle godine do pobjede na izborima održanim jučer. Ključ za razumijevanje ovog preokreta krije se u potezima američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Na ulicama brojnih kanadskih gradova, izlozi trgovina ovih dana preplavljeni su natpisima koji ističu da prodaju isključivo kanadske proizvode. Ovi znakovi simboliziraju širi val bojkota američke robe, nastao kao izravna reakcija na Trumpove prijetnje uvođenjem carina i čak aneksijom Kanade. Prema nedavnim anketama, 61 posto Kanađana trenutačno bojkotira američke proizvode.

Trump je sam izazvao najveći val nacionalističkog antiaamerikanizma u povijesti Kanade. Liberalna stranka, koja se predstavila kao najbolji izbor za suprotstavljanje Trumpu, uspješno je iskoristila to raspoloženje i odnijela pobjedu.

Trump je sam sebi pucao u nogu

Politički gledano, Trump je sebi nanio ozbiljnu štetu. Njegov neslužbeni favorit bio bi konzervativni čelnik Pierre Poilievre, populistički desničar koji je napadao medije, zagovarao teorije zavjere i retorički oponašao Trumpov stil.

Da Trump nikad nije izrekao frazu o Kanadi kao "51. američkoj saveznoj državi", Washington bi sada imao ideološkog saveznika u Ottawi. Umjesto toga, suočava se s Markom Carneyjem, bivšim guvernerom Banke Kanade i Banke Engleske, koji otvoreno zagovara kraj "starog odnosa" Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.

Trump je tako nanio štetu ne samo sebi, već i temeljima američke globalne dominacije. Sustav američkog vodstva temelji se na povjerenju saveznika, a ako političari u tim zemljama počinju pobjeđivati kampanjama koje obećavaju distanciranje od Washingtona, temelj tog sustava ozbiljno je uzdrman, piše američki Vox u analizi rezultata izbora u Kanadi.

"Popularnost američkog predsjednika oduvijek je utjecala na spremnost zemalja saveznica da pomažu SAD-u. Trenutno će pomoć biti minimalna", rekao je Steve Saideman, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu Carleton u Ottawi. "Ovo ide dublje od nezadovoljstva koje je izazvao George W. Bush 2003. ili Trump tijekom svog prvog mandata."

Kako je Trump promijenio tijek kanadske povijesti

Liberali su na vlasti već deset godina, što je neuobičajeno dug period za bilo koju stranku u demokratskim državama. Umor birača bio je očit, a konzervativci su mjesecima vodili u anketama, često s prednošću od više od 20 postotnih bodova.

Dio preokreta može se pripisati promjeni lidera: nakon odlaska Justina Trudeaua, opterećenog izrazito negativnim rejtingom, Liberali su početkom godine izabrali Carneyja, političkog novaka s reputacijom stabilnog upravljača krizama. No ta promjena sama po sebi nije bila dovoljna.

Pravi preokret dogodio se zbog Trumpovih izjava o Kanadi kao 51. saveznoj državi, uz dodatne carine na kanadske proizvode i neutemeljene optužbe o krijumčarenju fentanila iz Kanade. Krajem ožujka većina Kanađana vjerovala je da Trump stvarno pokušava preuzeti njihovu zemlju.

Ovaj razvoj događaja bio je katastrofalan za konzervativce. Poilievre, koji je politički blizak Trumpovom stilu, nije uspio prepoznati opasnost te je čak koristio slogan "Canada First", što je dodatno asociralo na Trumpa. Njegovu kampanju vlastiti su savjetnici nazvali "teškim oblikom političkog neprofesionalizma".

S druge strane, Carney je nastupao smireno, predstavljajući se kao jamac stabilnosti u vrijeme trgovinskog rata. Njegovo iskustvo u međunarodnim financijama ulijevalo je povjerenje, a ankete su pokazale da ga Kanađani u velikoj većini vide kao sposobnijeg da "vodi zemlju u teškim vremenima" i "suprotstavi se predsjedniku Trumpu".

Raskid povjerenja sa SAD-om

Tijekom kampanje, Carney je najavljivao ozbiljno preispitivanje odnosa s Washingtonom, pa čak i djelomično distanciranje Kanade od američkog gospodarskog i obrambenog okvira. Iako stručnjaci procjenjuju da su neka od tih obećanja bila pretjerana zbog predizborne retorike, jasno je da dolazi do stvarnog zahlađenja odnosa.

"Carney možda malo dramatizira jer je kampanja u tijeku, ali nije sve što govori pretjerivanje", rekao je Adam Harmes, profesor sa Sveučilišta Western.

Kanada bi, primjerice, mogla ubrzati sklapanje trgovinskih sporazuma s Europskom unijom i Azijom ili povećati ulaganja u vlastitu obranu, što bi dugoročno smanjilo njezinu ovisnost o SAD-u.

Kanada nije jedina, slično bi se moglo dogoditi i u Australiji

Sustav američke globalne moći temelji se na povjerenju bogatih demokracija u Ameriku kao pouzdanog partnera. To povjerenje sada je ozbiljno poljuljano. Iako je prošlost pokazala da savezi mogu preživjeti velike krize, poput kanadskog odbijanja sudjelovanja u invaziji na Irak 2003., ovaj put šteta je veća. Ottawa više ne može automatski vjerovati da Washington poštuje kanadsku suverenost.

Još opasnija za SAD je mogućnost da se, dugoročno, Kanada i druge zemlje počnu udaljavati od američkog gospodarskog i financijskog sustava, uključujući smanjenje ovisnosti o dolaru kao globalnoj rezervnoj valuti.

I Kanada nije sama: u Australiji, gdje su izbori zakazani za lipanj, vladajuća Laburistička stranka bilježi sličan uzlet popularnosti nakon Trumpovih trgovinskih prijetnji.

Trumpova agresivna politika, umjesto da "učini Ameriku ponovno velikom", sve više pretvara tradicionalne saveznike u političke protivnike. Ako ovaj trend potraje, povijest bi mogla upamtiti 28. travnja 2025. kao trenutak kad je čak i najvjerniji američki saveznik počeo tražiti izlaz iz američkog svijeta.