DRŽAVNO odvjetništvo je na svojim web stranicama objavilo priopćenje kojim odgovara na kritike na račun DORH-a nakon uhićenja u aferi Janaf.

Iako DORH u svom priopćenju ne navodi na čije kritike se osvrće, iz samog priopćenja može se nazrijeti da prozivaju predsjednika Zorana Milanovića, koji je kritizirao DORH jer nisu krenuli u uhićenja u trenutku u kojem je u prostorije sada već famoznog "kluba" Dragana Kovačevića u Zagrebu, kako se sumnja, uneseno gotovo dva milijuna kuna mita u gotovini.

>> Milanović o aferi Janaf: Meni ova istraga nije jasna

>> Milanović: Bijesan sam

"Optužbe na račun DORH-a prelaze razinu prihvatljivog"

"Državno odvjetništvo Republike Hrvatske objavljuje odgovor na medijske objave i istupe kojima je kao povod poslužila posljednja akcija USKOK-a, a kojima se dovodi u pitanje, pa čak i iznose optužbe na dinamiku i način postupanja u provođenju izvida te se prozivaju DORH i USKOK za 'curenje informacija' iz istraga. (23. 9. 2020.) 

U svakom demokratskom društvu postoji i mora postojati pravo na kritiku, pa tako i na kritiku rada pravosudnih tijela. Međutim, neke kritike, pa čak i omalovažavanje i optužbe na račun DORH-a i USKOK-a kojima svjedočimo zadnjih dana, prelaze razinu prihvatljivu za jedno demokratsko društvo koje poštuje vladavinu prava i trodiobu vlasti kao najviše vrednote, koje jamči i Ustav Republike Hrvatske.

Položaj, dužnosti i ovlasti Državnog odvjetništva propisani su Ustavom Republike Hrvatske i drugim pozitivnim propisima koji se odnose na njega kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela, propisuju njegove ovlasti i način postupanja, a u granicama tih pravnih okvira Državno odvjetništvo isključivo i uvijek postupa", stoji u priopćenju DORH-a.

"DORH ne može bitno utjecati na uzroke korupcije"

"Cilj je i dužnost Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u suradnji s policijom provesti izvide, otkriti kazneno djelo i počinitelja te ga procesuirati i ishoditi pravomoćnu osuđujuću presudu u postupku koji se vodi prema postupovnim odredbama Zakona o kaznenom postupku, Zakona o državnom odvjetništvu i Zakona o USKOK-u. Pri tome se uvijek rukovodimo zaštitom probitaka kaznenog postupka i prikupljanjem dokaza o počinjenju kaznenih djela na temelju relevantnih zakonskih odredbi vodeći računa o pravima obrane. Do pravomoćne osuđujuće presude kojom se nikome ne povrjeđuje nijedno pravo ne dolazi se spekulacijama i kalkulacijama kakvima svjedočimo u posljednjih par dana.

Dinamika i način postupanja u provođenju izvida u svakom konkretnom slučaju ovisi o do tada prikupljenim dokazima, postupovnim odredbama zakona, o postojanju svih obilježja pojedinih kaznenih djela koja se okrivljenicima stavljaju na teret, a koja su propisana Kaznenim zakonom. Nakon donošenja rješenja o provođenju istrage u kojem se, u skladu sa zakonskim odredbama, obrazlaže osnovana sumnja da su okrivljenici počinili određena kaznena djela, sadržaj tog rješenja postaje dostupan svim sudionicima kaznenog postupka. Zakon o kaznenom postupku daje pravo svakom okrivljeniku da se brani na način koji smatra za sebe najpovoljnijim, zbog čega se u javnost često plasiraju neprovjerene i nepotpune informacije s ciljem opstruiranja kaznenog postupka, a čemu i sada svjedočimo.

Državno odvjetništvo kao tijelo kaznenog progona ne može bitno utjecati na uzroke kriminalnog ponašanja, pa tako i korupcije, jer se po logici stvari bavi posljedicama, ali da bismo u tome mogli biti uspješni potrebna nam je potpora zakonodavne i izvršne vlasti i povjerenje građana. Diskreditiranje državnog odvjetništva tome sigurno ne doprinosi", zaključuje se u priopćenju.