Dr. Z. Petak: Samo će najrazvijenije županije smanjiti razlike RH prema EU-u
Tekst se nastavlja ispod oglasa
HRVATSKA će ulaskom u Europsku uniju (EU) smanjiti zaostatak za prosjekom bruto domaćeg proizvoda (BDP) u EU-u, ali taj razvoj neće biti linearan, ocjena je profesora na Fakultetu političkih znanosti dr. Zdravka Petaka s nedavno održanih Hrvatskih politoloških razgovora.
Petak smatra da će samo zapadne hrvatske županije (Zagreb i zagrebačka regija, Istarska, Primorsko-goranska i Varaždinska županija) smanjivati razlike hrvatskog BDP-a prema BDP-u EU-a te kako nema jamstva da će se samim ulaskom u EU smanjiti i golema razlika u razvoju, koja između najbogatije regije (grada Zagreba) i najsiromašnije (Ličko-senjske županije) iznosi jedan prema 10.
Svoje teze Petak potkrjepljuje podatcima desetgodišnjega istraživanja u zemljama EU-a provedena od 1986. do 1996., koji su pokazali da su Grčka, Irska, Portugal i Španjolska smanjile svoj zaostatak za prosjekom BDP-a EU-a, ali da najsiromašnije regije nisu povećale svoj udio u BDP-u. Istraživanje je pokazalo da je 25 posto najsiromašnijih regija u deset godina povećalo svoj udio u BDP-u s 50 na 52 posto, a osam od deset najbogatijih ostale su najbogatije i nakon deset godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Analizirajući politiku decentralizacije i ulogu regija u EU-u, Petak ističe da se u zemljama EU-a razvija nova vrsta regionalizma koja je nastala decentralizacijom potaknutom 80-ih i 90-ih godina.Taj je regionalizam, ističe Petak, vezan uz velike gradove kao pokretače regionalnog razvoja, koji počinju konkurirati jedan drugome preko nacionalnih granica, a to je druga strana globalizacije. Također, gradovi i regije su u znatnoj mjeri postali odsječeni od nacionalnih vlada te njihov razvoj više ovisi o njihovoj kompetitivnosti nego o nacionalnoj gospodarskoj politici. Tako globalizacija u velikoj mjeri "demontira" nacionalnu državu, a regije se definiraju kao gospodarski prostori.
Petak ističe da je uz agrarnu regionalna politika u proračunu EU-a jedna od najvažnijih javnih politika te političko-gospodarske integracije. Ističe da upravo na ispravak regionalnih neravnoteža odlazi i 70 posto novca iz Unijinih strukturnih fondova.
Petak smatra da će samo zapadne hrvatske županije (Zagreb i zagrebačka regija, Istarska, Primorsko-goranska i Varaždinska županija) smanjivati razlike hrvatskog BDP-a prema BDP-u EU-a te kako nema jamstva da će se samim ulaskom u EU smanjiti i golema razlika u razvoju, koja između najbogatije regije (grada Zagreba) i najsiromašnije (Ličko-senjske županije) iznosi jedan prema 10.
Svoje teze Petak potkrjepljuje podatcima desetgodišnjega istraživanja u zemljama EU-a provedena od 1986. do 1996., koji su pokazali da su Grčka, Irska, Portugal i Španjolska smanjile svoj zaostatak za prosjekom BDP-a EU-a, ali da najsiromašnije regije nisu povećale svoj udio u BDP-u. Istraživanje je pokazalo da je 25 posto najsiromašnijih regija u deset godina povećalo svoj udio u BDP-u s 50 na 52 posto, a osam od deset najbogatijih ostale su najbogatije i nakon deset godina.
Analizirajući politiku decentralizacije i ulogu regija u EU-u, Petak ističe da se u zemljama EU-a razvija nova vrsta regionalizma koja je nastala decentralizacijom potaknutom 80-ih i 90-ih godina.Taj je regionalizam, ističe Petak, vezan uz velike gradove kao pokretače regionalnog razvoja, koji počinju konkurirati jedan drugome preko nacionalnih granica, a to je druga strana globalizacije. Također, gradovi i regije su u znatnoj mjeri postali odsječeni od nacionalnih vlada te njihov razvoj više ovisi o njihovoj kompetitivnosti nego o nacionalnoj gospodarskoj politici. Tako globalizacija u velikoj mjeri "demontira" nacionalnu državu, a regije se definiraju kao gospodarski prostori.
Petak ističe da je uz agrarnu regionalna politika u proračunu EU-a jedna od najvažnijih javnih politika te političko-gospodarske integracije. Ističe da upravo na ispravak regionalnih neravnoteža odlazi i 70 posto novca iz Unijinih strukturnih fondova.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati