Drakonske kazne za Zagrepčane: Ako vaš biootpad smrdi, platit ćete 5000 kuna

Drakonske kazne za Zagrepčane: Ako vaš biootpad smrdi, platit ćete 5000 kuna
Foto: Pixsell/Davorin Visnjic/Hrvoje Jelavic

ZAGREPČANI će u ovoj godini morati početi ozbiljno voditi računa o odlaganju biološkog otpada. U neke dijelove grada, u Podsljeme, Brezovicu i Maksimir, ovih su dana već stigle prve smeđe kante za njegovo odlaganje, a u narednih nekoliko mjeseci njima bi trebale biti pokrivene sve četvrti.

To je tek jedan od koraka koji bi trebali omogućiti da Hrvatska, prema zahtjevima EU-a, do 2020. reciklira oko 50 posto svojeg otpada. Prema službenim podacima Eurostata, Hrvatska je trenutno na nešto više od 20 posto i već dulje ne bilježi značajniji napredak.

Svaki ekološki koristan pomak treba pozdraviti, no gradska oporba oštro je kritizirala novi sustav kao zastario, nepotrebno skup, koruptivan i kažnjiv, umjesto poticajan.

Što treba, a što se ne smije odlagati u smeđe kante

Uz smeđe kante, građanima se ovih dana dostavljaju i informativni leci o razdvajanju. No na stranicama zagrebačke Čistoće već se mogu doznati prve informacije o tome što se treba, a što ne smije odlagati u smeđe kante te je ponuđen i link na letak.

U smeđe spremnike treba odlagati:

kuhinjski otpad (ostaci i kora voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice od čaja, ostatci kruha, listovi salate, blitve, kelja i sl.),

vrtni ili zeleni otpad (uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave i živice, zemlja iz lončanica, ostaci voća i povrća i sl.),

male količine ostalog biootpada (kora drveta, kosa i dlaka, piljevina, papirnate maramice, borove iglice, male količine papira u koje su bili zamotani kuhinjski otpaci).

 U smeđe spremnike ne smije se odlagati:

ostaci termički obrađene hrane,

meso, riba, kosti, koža,

mliječni proizvodi, ulja i masti,

pepeo, ambalaža (kartonska, staklena, plastična), guma, opasni otpad,

obojeni i lakirani drveni otpad,

odjeća, cigarete i dr.

Po jedna vrećica za tjedan dana

Za stanovnike stambenih zgrada koji koriste zajedničke spremnike, na kućne adrese dostavljat će se biorazgradive vrećice od 30 litara, u koje će se tijekom tjedna prikupljati biootpad. Za sada je za svako kućanstvo predviđeno 26 besplatnih vrećica za polugodišnje razdoblje, dakle po 4 vrećice za jedan mjesec, odnosno jedna za svaki tjedan.

Ako taj broj vrećica ne bude dovoljan, građani se mole da prije odlaganja u smeđe spremnike svoj biootpad stave u biorazgradive ili papirnate vrećice ili da ga umotaju u papir.

Biootpad će se odvoziti jednom tjedno, a na stranici Čistoće već sada postoji raspored odvožnje po danima.

Neki stanovnici rubnih dijelova grada smatraju da im takve kante nisu potrebne jer sami već godinama prave kompost za vlastite potrebe u vrtovima.

Njima Čistoća poručuje:

''Ako imate mogućnost kompostiranja u vrtu, odnosno vrtnom komposteru, iskoristite otpad za proizvodnju vlastitog komposta!''

Drakonske kazne

Prema najavama koje se čuju posljednjih dana, a u skladu sa zagrebačkom odlukom o komunalnom redu, ako se u kantama koje su označene vašim brojem, nađe otpad koji nije propisan, vlasnici bi mogli biti kažnjeni novčanim kaznama do 3000 kuna.

Zanimljivo je pritom da po istoj odluci građani zbog smrada koji bi se eventualno širio iz vrećica, mogu biti kažnjeni još većim kaznama od 5000 kuna.

Petek kaže da je oporba bila za poticajne mjere, primjerice, da se razvrstani otpad ne naplaćuje, no da vladajuća većina nije bila za sustav nagrađivanja već kažnjavanja.

Što se nalazi u vrećicama i kantama, provjeravat će ekipe Čistoće, a za sada nije jasno hoće li to podrazumijevati zapošljavanje nekih novih komunalnih redara ni hoće li novi režim donijeti poskupljenje komunalija. U Čistoći kažu da moguće poskupljenje još razmatraju.

Zastario i skup sustav

Predstavnik oporbe u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Renato Petek, zastupnik iz Naprijed Hrvatska!, smatra da je ovo rješenje loše.

''Općenito cijeli sustav koji gura Bandićeva gradska uprava je loš, zastario i skup. U svim gradovima gdje se otpad krenuo odvajati pale su cijene usluga odvoza. Jer se sva prikupljena sirovina mogla oporabiti ili prodati, pa su stoga i građani manje plaćali smanjenu količinu miješanog otpada koji se odlaže na smetlišta ili, u nekim zemljama, spaljuje. Računica je jednostavna, ako odvojite 50 posto otpada - stakla, papira, metala, organskog otpada i sl. - koji možete prodati, oporabiti ili reciklirati, onda je to obično dodatan novi prihod'', kaže Petek.

Pogodovanje odabranim privatnicima, a na teret građana

Tvrdi da je uzrok poskupljenja, umjesto pojeftinjenja, Bandićevo pogodovanje odabranim privatnicima.

''Jedino se kod nas u Zagrebu od 1. studenog očekuje poskupljenje zbog uspostave sustava, i to zato što zaradu na prodaji i oporabi odlukom gradonačelnika nema gradska Čistoća, već privatne tvrtke, oporabitelji koji su izgradili carstva jer im se ukazala prilika za to. A Holding ili Čistoća nikada u pet godina nisu zatražili dozvolu da to rade sami, da ostvaruju maksimalan prihod po tom mukotrpno prikupljenom razvrstanom otpadu. A zašto? Zato što je za to potrebno osigurati dodatno ljudstvo, spremnike i mehanizaciju, što sve plaća Čistoća, tj. građani. Oporabitelji, dakle, u Zagrebu otkupljuju različite vrste otpada od Čistoće, a potom ga plasiraju ili oporabljuju. To je predmet jedne od optužnica zbog koje se gradonačelniku sudi u aferi Agram. Ovo je školski primjer pogodovanja gradonačelnika Bandića odabranim privatnicima, a cijenu će platiti građani, kao što su plaćali i do sada'', kaže Petek.

Mogle su se nabaviti bolje, antimikrobne kante

Ističe da je Grad također mogao i trebao nabaviti kvalitetnije, antimikrobne kante kakve se već koriste u Hrvatskoj, u Čakovcu i na Krku, te da se građanima moglo osigurati više vrećica.

''Četiri vrećice mjesečno za biootpad podrazumijevaju da ćete cijeli tjedan morati skupljati biootpad u jednu vrećicu, držati ga na svom balkonu ili u svojoj kuhinji prije nego što ćete to moći odložiti u smeđu kantu'', rekao je za Index.

''Podnio sam amandman da se odlučimo za dvije vrećice dnevno po 15 litara, no bio je odbijen. Argument je bio da u gradu imamo više od 30 posto samačkih kućanstava te da taj udio konstantno raste, a njima bi propisana količina vrećica bila prevelika. Zar ćemo za biootpad, da nam ne bi smrdio, morati osigurati police u hladnjaku ili zamrzivaču? Jer dodatna kupovina vrećica bit će udar na kućni budžet i skriveno poskupljenje usluge'', kaže Petek.

''Čistoća daje uputu da se zbog sanitarno higijenskih razloga u kante odlaže biootpad u biorazgradive vrećice, papirnate vrećice ili ga se omota u papir. To je zbog toga što izabrane smeđe kante nisu antimikrobne, što bi u kućanstvima moglo izazvati smrad tijekom visokih temperatura. U stambenim zgradama očekujem i probleme oko mogućih visokih kazni koje prijete vlasnicima ukoliko dođe do nepravilnog odlaganja otpada. Ako spremnici u zgradi ili pored nje nisu zaštićeni i pod ključem, tko će kontrolirati kako je točno došlo do nepravilnog odlaganja otpada?'' pita Petek i napominje da neki gradovi imaju spremnike koje mogu otvoriti samo njihovi vlasnici.

Još se ne zna gdje će biti kompostana

Petek kaže da Zagreb želi graditi svoju veliku kompostanu u Novskoj jer dvije male u Zagrebu, koje su u nadležnosti tvrtke Zrinjevac, nemaju kapacitete osim onih koji su im potrebni za travu, lišće i granje koje prikupljaju.

''Prvi prijedlog bio je da kompostana bude u Brezovici, no ljudi su se pobunili, a prijedlog su odbili i zastupnici u Skupštini. Nakon toga raspisan je natječaj prema kojem bi ona bila negdje drugdje u krugu od 30 km od teritorijalnih granica Zagreba, no nitko se nije javio. U siječnju se javila Novska, a konačnu odluku o tome Skupština bi trebala donijeti na sjednici 26. veljače."

EU želi drastično smanjiti odlaganje otpada

Europska unija godišnje proizvodi više od dvije i pol milijarde tona otpada, a do 2030. želi smanjiti udio koji se pohranjuje na odlagalištima na 10 posto.

Trenutno se u EU u prosjeku reciklira oko 44 posto otpada, što bi do 2025. trebalo povećati na 55 posto, a do 2035. na čak 65 posto. Prema podacima Eurostata iz 2016., predvodnici u recikliranju i kompostiranju bili su Slovenci i Nijemci s udjelima većima od 60 posto. Hrvatska je tada tradicionalno bila među najlošijima (grafikon dolje).

U Hrvatskoj je 2013. udio komunalnog otpada koji je završavao na odlagalištima bio oko 87 posto, a 2016. oko 78 posto. Budući da Hrvatska zaostaje, kako ulaskom u EU, tako i uređenjem ovog sektora, mogla bi, zajedno s nekim drugim državama koje su 2013. imale udio komunalnog otpada veći od 60 posto, dobiti odgodu od pet godina, pa za nju rok za njegovo smanjenje na 10 posto ne bi morala biti 2030. godina, nego možda 2035.

No čak i s mogućom odgodom, rokovi su kratki, a europske kazne mogle bi biti velike.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara