IRAN ozbiljno razmatra napade na američke vojne ciljeve na europskom tlu u slučaju da Donald Trump dodatno zaoštri ratni sukob, otkrivaju izvori bliski režimu u Teheranu. Iransko vodstvo, naime, traži načine kako podići uloge u ovom sukobu, piše Financial Times.

Spominju Bugarsku i Cipar

Dva insajdera iz iranskog režima potvrdila su za Financial Times da su iranske oružane snage već procijenile mogućnosti za udare na američke vojne ciljeve u zemljama jugoistočne Europe, poput Bugarske, koja je prošlog mjeseca odobrila korištenje svoje zračne baze Bezmer za američke avione-cisterne. Jedan od sugovornika dodao je da je među potencijalnim metama za odmazdu i Cipar, gdje se nalazi britanska vojna baza koja je još u ožujku bila na meti napada dronom.

Osim ciljeva na europskom kontinentu, izvori navode kako su iranske snage razradile i planove za sabotažu podmorskih optičkih kabela u Hormuškom tjesnacu u slučaju eskalacije. Ovakve prijetnje odražavaju prkosno raspoloženje u Teheranu, gdje unutar samog režima mnogi nastavak totalnog rata više ne smatraju pitanjem izbora, nego samo pitanjem trenutka.

Prekid pregovora i prijetnje širenjem rata

Pregovori o deblokadi strateški važnog tjesnaca potpuno su zapeli, a iranski vrhovni vođa ajatolah Mojtaba Hamenei prošlog je tjedna na ključne sigurnosne i vojne pozicije postavio radikale. Donald Trump u utorak je poručio da se s Teheranom "ne vode nikakvi razgovori niti su oni u planu". Istodobno, zapovjednici Islamske revolucionarne garde otvoreno prijete da će u novom otvorenom sukobu napustiti dosadašnju praksu gađanja američkih baza i naftnih postrojenja na Bliskom istoku te udariti znatno dalje.

Revolucionarna garda prošlog je mjeseca zaprijetila i Velikoj Britaniji zbog toga što dopušta američkoj vojsci korištenje svojih baza, poručivši da će "svaka baza s koje krene napad na iranski teritorij biti smatrana legitimnom metom". Ipak, Sidharth Kaushal iz londonskog instituta RUSI smatra da je prijetnja iranskih raketa europskim ciljevima "stvarna, ali ograničena", navodeći da bi iranski balistički projektili srednjeg dometa, poput onih iz serije Šahab, teško napravili ozbiljniju štetu na većim udaljenostima.

Iranska odmazda ovisit će o potezima Washingtona, naglašavaju režimski izvori za Financial Times. Jedan od njih navodi da Teheran priprema plan širenja sukoba ako Trump ostvari prijetnje o razaranju iranske infrastrukture, nakon što je američki predsjednik najavio da će za svaki napadnuti brod u tjesnacu uništiti iranski most ili elektranu. "Ako SAD ode predaleko, Iran će se braniti pod svaku cijenu, izaći iz regije i pogoditi i Europu", poručio je drugi izvor.

Poruka Europi kroz precizne udare

Teheran je već pokazao spremnost za gađanje udaljenih meta; nakon što su SAD i Izrael u veljači pokrenuli rat, Washington je optužio Iran za ispaljivanje raketa prema američko-britanskoj bazi Diego Garcia u Indijskom oceanu, udaljenoj čak 4000 kilometara, premda nijedna nije pogodila cilj.

Turska je u ožujku objavila da je NATO-ova protuzračna obrana presrela nekoliko iranskih balističkih projektila, dok je britanska baza Akrotiri na Cipru istog mjeseca pogođena dronom za koji zapadni dužnosnici vjeruju da su ga lansirale skupine pod kontrolom Irana.

Izvori Financial Timesa ističu da je nedavni napad na američku bazu u Jordanu, u kojem su ubijena tri američka vojnika, bio najprecizniji udar dugog dometa koji je Iran dosad izveo. "To je ujedno bila i poruka Europi: i ona može primiti rakete pa bi trebala dobro razmisliti gdje stoji u ovom ratu. Velika pogreška, poput napada na našu infrastrukturu, mogla bi preliti rat izvan regije ravno u Europu", rekao je insajder za FT.

Privremeni sporazum koji su SAD i Iran postigli u lipnju propao je prošlog mjeseca nakon novih napada na brodove u Hormuškom tjesnacu i međusobnih optužbi za kršenje dogovora, što je dovelo do novog vala razmjene vatre i ponovne američke pomorske blokade iranskih luka. Tjedni diplomatskih napora nisu donijeli pomak, a Trump je sve frustriraniji pat-pozicijom.

Domet raketa i uloga proiranskih milicija

Vojni stručnjaci napominju da bi Iran za gađanje udaljenijih ciljeva morao smanjiti bojeve glave na svojim teškim raketama kako bi dosegnule toliku udaljenost, zbog čega bi šteta bila minimalna, pa procjenjuju da je za Teheran znatno opasnije djelovanje preko proksija u Iraku, Libanonu i Jemenu.

Douglas Barrie iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) ističe kako pokušaji udara na Diego Garciju pokazuju da Iran ima oružje dometa većeg od 2000 kilometara, ali ostaje pitanje koliko takvih projektila uopće posjeduje i kolika im je stvarna preciznost na krajnjim granicama dometa.

Unutar samog iranskog režima dio dužnosnika strahuje da Teheran precjenjuje svoje snage, dok tvrda linija smatra da se Washingtonu ne može vjerovati i da mu treba nanijeti toliku štetu da ga se prisili na poštivanje budućeg dogovora.

"Luđi smo od vas"

Tome u prilog ide i imenovanje bivšeg zapovjednika Revolucionarne garde Mohsena Rezaeija na čelo sigurnosnog sustava, što analitičari vide kao znak da su diplomati poput pregovarača Mohammada Baghera Ghalibafa gurnuti u drugi plan.

"Iran šalje jasnu poruku: ako se ne možete dogovoriti s Ghalibafom, morat ćete imati posla s Rezaejem", zaključio je drugi sugovornik za Financial Times, saževši stav režima riječima: "Nemojte se ljutiti, jer mi smo luđi i bjesniji od vas."