NA ZEMLJI, koju zovemo domom, život je niknuo davno i proširio se u gotovo svaki kutak planeta. Jedna od teorija o njegovom nastanku jest da je intenzivno bombardiranje asteroidima prije otprilike četiri milijarde godina odigralo ključnu ulogu.

Novo otkriće u Južnoj Koreji sada sugerira da je utjecaj svemirskih stijena na razvoj života bio još složeniji nego što se mislilo. Tim geologa pronašao je dokaze drevnog života zakopane ispod kratera nastalog udarom asteroida prije 42.000 godina, što upućuje na to da su takvi događaji mogli stvoriti idealne uvjete za prve mikrobe, piše Science Alert.

Drevni tragovi života

Priča o postanku života još uvijek je nejasna; ne zna se točno kada i kako su se nežive komponente spojile na način koji je pokrenuo biološke procese. Jedan od najvažnijih tragova su stromatoliti, slojevite mineralne strukture koje su izgradili mikrobi, poput cijanobakterija.

Na nekoliko mjesta u svijetu pronađeni su fosilizirani stromatoliti stari i do 3,5 milijardi godina, što ih čini jednim od najstarijih dokaza života koje naš planet nudi. Ipak, mnogo toga o njihovu nastanku i širenju ostaje nepoznato, a svako novo otkriće je poput dodavanja djelića u golemu slagalicu.

Otkriće u korejskom krateru

Tim predvođen geologom Jaesoo Limom s Korejskog instituta za geoznanost i mineralne resurse (KIGAM) identificirao je nekoliko stromatolita ispod kratera Jeokjung-Chogye u Hapcheonu. Iako je ta zdjelasta udolina u krajoliku Korejskog poluotoka dugo poznata, tek je nedavno, radom iz 2021. godine, potvrđeno da se radi o udarnom krateru.

Kopajući ispod sjeverozapadnog dijela kratera, Lim i njegovi kolege pronašli su više stromatolita promjera između 10 i 20 centimetara. Ovo otkriće kontekstualizira prijašnje nalaze, poput onih u krateru Chicxulub, gdje se smatralo da su mikrobni tragovi u krater naneseni, a ne da su ondje i nastali.

Vruće jezero stvoreno udarom

Otkriće sugerira da je toplina nastala udarom mogla stvoriti dugotrajno hidrotermalno okruženje, slično vrućim izvorima, u kojem su mikrobne zajednice mogle cvjetati. Već je poznato da udar asteroida može razlomiti i zagrijati Zemljinu koru, stvarajući sustav u kojem zaostala toplina zagrijava vodu koja ispunjava krater. Analiza mineralnog sastava pronađenih stromatolita poduprla je tu teoriju.

Znanstvenici su pronašli tragove elementa europija, koji postaje znatno topiviji u vrućim hidrotermalnim tekućinama i smatra se pokazateljem takve aktivnosti u prošlosti. Tome u prilog govore i visoke razine kalcija, kalcita i sumpora u sedimentu, povezane s mikrobima prilagođenima vrućem okolišu.

Radiokarbonsko datiranje jednog uzorka pokazalo je da su se stromatoliti formirali prije otprilike 23.400 do 14.600 godina, što znači da je hidrotermalno jezero postojalo nekoliko desetaka tisućljeća.

Oaze života i kisika na ranoj Zemlji

Ovo otkriće nudi novi uvid u to kako su se na ranoj Zemlji mogli stvoriti uvjeti za život. Ako je udar asteroida mogao slučajno stvoriti savršeno utočište za mikrobe, onda je u razdoblju intenzivnog bombardiranja prije nekoliko milijardi godina naš planet mogao vrvjeti takvim utočištima. Priča postaje još zanimljivija kada se uzme u obzir kisik.

Na ranoj Zemlji nije bilo puno kisika sve do prije otprilike 2,4 milijarde godina, a smatra se da su za njegovu pojavu barem djelomično zaslužni prvi fotosintetski organizmi, poput cijanobakterija koje grade stromatolite. Ako je to točno, rano bombardiranje asteroidima moglo je stvoriti brojne džepove u kojima se proizvodio kisik - takozvane "oaze kisika" - diljem planeta.

Pogled u budućnost

"Ovo je prvi sveobuhvatan dokaz koji upućuje na to da su se stromatoliti mogli formirati u hidrotermalnim jezerima nastalima nakon udara asteroida", izjavio je Lim.

"Takva su okruženja mogla pružiti povoljne uvjete za rane mikrobne ekosustave." Iako je veza između stromatolita i porasta kisika u atmosferi još uvijek predmet rasprave, ovo otkriće dodatno jača ideju da je život na Zemlji možda nastao kombinacijom rijetkih sastojaka i događaja.

Znanstvenici stoga predlažu da se i drugi udarni krateri na Zemlji detaljnije istraže. Nadalje, rezultati daju nadu da bi se slični tragovi mogli pronaći i drugdje u Sunčevom sustavu. Udarni krateri na Marsu, primjerice, mogli bi skrivati zakopane ostatke stromatolita koji tek čekaju da budu otkriveni.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Communications Earth & Environment.