CIJENE u Hrvatskoj divljaju, kao i u ostatku svijeta. Ministar financija Zdravko Marić već je priznao da će podaci o inflaciji za zadnji mjesec prošle godine pokazati rast cijena na godišnjoj razini veći od 5%. To znači da je realna kupovna moć plaće pala, pod pretpostavkom da je bila ista na kraju 2020. kao i 2021. Građani mogu kupiti manje proizvoda za isti novčani iznos.

Cijene rastu diljem svijeta, Hrvatska se ne može izolirati od toga

Radi se o globalnom fenomenu i ne postoji način da se Hrvatska izolira od njega. Gospodarstva SAD-a, u kojem je inflacija već dosegla razinu od 7%, i EU, u kojem je inflacija probila granicu od 5%, jako su povezana i ne može se izbjeći prelijevanje rasta cijena između njih. Hrvatska kao dio EU nužno sudjeluje u tom valu rasta cijena, a i da nije dio EU, jednostavno je gospodarski toliko povezana s državama članicama EU da se rast cijena jednostavno mora preliti i na nju.

Kao i druge zemlje, Hrvatska razmišlja o tome kako omekšati udar inflacije na standard građana. Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo uvode ili povećavaju vaučere za podmirenje naraslih troškova energenata, a Poljska smanjuje ili ukida PDV i trošarine na hranu, struju i gorivo. Vlada Andreja Plenkovića kasni, kao i uvijek,  ali se navodno rade planovi za slične mjere u Hrvatskoj.

Najmanje što država sad može napraviti je smanjiti PDDV

Smanjivanje PDV-a, koji je inače među najvišima u EU, a time i u cijelom svijetu, je najmanje što se u ovom trenutku treba napraviti. I to što prije, jer je inflacija već iznad 5% godišnje, a stručnjaci ne očekuju njeno smanjivanje barem do sredine godine.

Treba biti oprezan i oko očekivanja stručnjaka jer su isti ti stručnjaci predviđali da će inflacija početi padati do kraja prošle godine, a dogodilo se suprotno.

Marić se posipao pepelom i priznao da je Ministarstvo financija krivo prognoziralo stopu inflacije, no standardno u tome kasni jer su isti propust priznali svi već prije mjesec dana, od čelnika Federalnih rezervi u SAD-u do ministra financija Njemačke. Tako da ako Marić i ostali stručnjaci kažu da će se inflacija smiriti do sredine 2022., postoji velika šansa da to nije istina.

Država nam dvostruko oduzima

Stopa PDV-a od 25% znači da je petina cijene koju plaćate u trgovini izmišljena, tj. država je za toliko podigla cijenu trgovca samo da bi napunila proračun.

20 kuna od svakih sto kuna koji se u Hrvatskoj potroše na većinu proizvoda, jednostavno je plaćanje državi, a ne onome od koga ste kupili proizvod. I to plaćate tek nakon što dobijete neto plaću, koja je plaća umanjena za ono što država automatski uzme od novca koji je poslodavac izdvojio za vaš rad, a ovisno o plaći država od svake plaće oduzme i preko trećine onoga koliko poslodavac stvarno plaća radnika.

Kada već država uzima trećinu plaće, bilo bi lijepo od nje da barem u ovakvim vremenima rasta cijena ne uzima više od toga, tj. da se ukine PDV na neke proizvode, po uzoru na Poljsku. Posebno je to bitno za hranu, čija se kupnja ne može izbjeći. Kupnja nekih stvari može se odgoditi za neka bolja vremena, ali hrana je svakodnevna životna potreba.

Sve se više troši na hranu

Kućanstva u Hrvatskoj 2020. trošila su 21.4% kućnog budžeta na hranu, što je rast za 3.2 % u odnosu na 2019. Kako cijena hrane raste, tako raste udio u troškovima kućanstva, a situacija u 2022. može biti samo gora od situacije u 2020., kada je više od petine troškova kućanstava otpadalo na hranu.

Većina prehrambenih namirnica u Hrvatskoj oporezuje se po umanjenoj stopi PDV-a od 13%, a u ovom trenutku potrebno je potpuno ukidanje da bi se smanjio utjecaj rasta cijena hrane na budžete kućanstava.

I gorivo je skupo zbog države

Puno više od hrane rasli su troškovi goriva, a najavljen je i golemi rast cijene plina od 1. travnja 2022. Vlada je već iskoristila mogućnost privremenog fiksiranja cijene goriva i ta politika više nije opcija, jer bi takvo što dovelo do nestašica, pogotovo zbog toga što fiksiranje na mjesec dana neće biti dovoljno jer će rast trajati puno duže.

Najmanje što država može učiniti po pitanju cijena goriva je da se ukinu sve trošarine i PDV, na koje otpada većina cijene goriva. PDV treba ukinuti i za plin, da bi se barem djelomično ublažio najavljeni rast cijene za čak 40%.

Vaučeri u borbi protiv rasta cijena su prelijevanje iz šupljeg u prazno

Ukidanje PDV-a daleko je bolja mjera od uvođenja vaučera zbog toga što su vaučeri samo prelijevanje iz šupljeg u prazno, jer ih se plaća iz državnog proračuna, a taj isti državni proračun pune upravo građani koji su vaučer dobili. Time građani praktički plaćaju sami sebi vaučer, s tim da posredstvom države samo nastaju dodatni birokratski troškovi, koji u konačnici povećavaju stvarnu cijenu vaučera.

Dakako, vaučeri kao takvi nisu loš mehanizam. Vaučerizacija obrazovanja je jedna od potencijalno dobrih politika, ali o njoj se u Hrvatskoj ne voli raspravljati jer bi ugrozila interese sindikata obrazovanja i loših učitelja. Ali vaučeri u kontekstu borbe protiv rasta cijena apsolutno nisu potrebni ni efikasni. Njima se samo kratkotrajno gasi vatra, a nemaju nikakav efekt na smanjenje cijena.

Baš naprotiv, mogu dovesti do rasta potražnje i time dodatno pogoršati inflaciju. U ovom bi slučaju djelovali kao oblik subvencije, a subvencioniranje tržišta na kojima rastu cijene dovodi samo do dodatnog rasta cijena.

Država je nešto trebala naučiti iz subvencioniranja kredita za nekretnine

To je Hrvatska trebala naučiti iz subvencioniranja kredita za kupnju prve nekretnine, za što je i HNB u svojoj analizi zaključio da samo dovodi do dodatnog rasta cijena nekretnina, ali ekonomska stvarnost, nažalost, nije nikada bila previše bitna vlastima u Hrvatskoj.

Bitni su politički bodovi, a njih se lako zaradi obećanjima za pomaganje pri podizanju kredita za kupnju prve nekretnine, makar to u stvarnosti samo dovodilo do još veće cijene tih istih nekretnina.

Ukidanje PDV-a je nužno i pravedno

Ukidanje PDV-a je politika kojom se direktno bori protiv rasta cijena, jer trgovci mogu rast nabave cijene kompenzirati iz dijela koji je prije ukidanja PDV-a odlazio državi. Dio cijene koji se prije odnosio na PDV, tako bi bio raspoređen među trgovcima, koji su uzeli svoj dio da bi nadoknadili rast nabavnih cijena, i građana, koji više ne moraju 20 kuna od potrošenih sto dati državi.

Stanovnici Hrvatske desetljećima visokim porezima održavaju neefikasnu, korumpiranu, skupu i općenito lošu državu. Čak i sada, kada im je životni standard ugrožen zbog svjetskog vala rasta cijena, ne traže puno. Samo da država makne ruke iz njihovih džepova.