VELIK si, Plenkoviću, velika je milost tvoja! Otkidaš od državnih usta i daješ ovom napaćenom narodu!

U ova teška vremena, kad je cijena sirove nafte 120 dolara po barelu, cijene goriva opasno se približavaju granici od 15 kuna, a stariji pričaju mladima o davnim danima kad su cijene na benzinskim pumpama bile jednoznamenkaste, smanjivanje trošarina na benzin za 40 lipa i na dizel za 20 lipa je spasonosan dar svim žiteljima Lijepe Naše.

Skroman su Hrvati narod pa će nas i ovo zadovoljiti. Navikli smo plaćati poreze državi za usluge koje ona loše ili nikako obavlja. Na zdravstveni sustav više nitko i ne računa, pravosuđe služi za sve osim za pravo i pravdu, svako selo ima svoju općinu za uhljebljivanje politički podobnih, mirovinski sustav je neodrživo ruglo polovičnih rješenja, efikasnost javnog sektora je među najmanjima u EU, zaštita privatnog vlasništva na razini Afrike, a državne kompanije vreća bez dna.

>> Plenković: Ovo su nove cijene goriva, sad će se mijenjati svaka dva tjedna

Kakve veze ima sve to s porezima na gorivo? Itekako ima jer se ponavlja modus operandi države da stvori problem i onda se nakon nekog vremena pojavljuje kao spasitelj od tih problema koji ne bi ni postojali bez njenog uplitanja.

Udio države u cijeni goriva je kao u Njemačkoj

Plenković se tako lijepo već drugi put pojavljuje kao spasitelj nacije od neumoljivog rasta cijena. Naime, cijene su visoke zbog globalnih faktora, rata u Ukrajini, Putina, EU ili naftnog lobija, zar ne? Ali pogledajmo istini u oči i razmislimo o tome koliko se toga država zaista odriče, iako je ispravnije reći da će manje uzimati.

Udio države u konačnoj cijeni litre benzina je blizu 50 posto. Prije nekoliko tjedana je bio 47 posto, što je potvrdila i sama Europska komisija u svom izvješću o cijenama goriva po državama EU.

Prema podacima Europske komisije, prosječna konačna cijena litre eurosupera 95 u Hrvatskoj 9. svibnja iznosila je 1.706 eura, a cijena bez državnih poreza 0.906 eura. To znači da od konačne cijene država u Hrvatskoj uzima 46.89 posto.

>> Hrvatska gorivo oporezuje kao Njemačka, a plaće su nam kao u Poljskoj

Paradoksalno, kako je cijena rasla zadnjih mjesec dana, tako je padao i udio države. Razlog je to što su trošarine fiksne pa je njihov udio u cijeni manji što je cijena veća. Ali država je osigurana kroz PDV, koji uvijek iznosi 20 posto cijene (po stopi od 25 posto).

Danas je udio države nešto manji, ali bi svejedno cijena litre eurosupera 95 bila oko 8 kuna da nema državnih poreza. Udio države u konačnoj cijeni eurosupera 95 je približno jednak u Hrvatskoj i Njemačkoj. Kako je oporezivanje litre goriva puno manje u, primjerice, Poljskoj, manja je i cijena. No cijena bez poreza u Hrvatskoj je manja nego u Poljskoj, ali je država u nas pohlepnija i skuplja.

Od rasta cijena goriva daleko najviše zarađuje država

Država je tako daleko najveći pojedinačni subjekt koji sudjeluje u cijeni litre goriva. Plenković je to javno otkrio kad je rekao da država prisilno spušta maržu na 0.65 kuna po litri za benzin i dizel. Državne kompanije tako zarađuju više od samih kompanija koje prodaju gorivo na benzinskim postajama, doslovno.

Po Zakonu o cestama, članku 91., državne Hrvatske ceste d.o.o. imaju pravo na 80 lipa iz proračuna RH za svaku litru goriva. To se ne vidi na računu benzinske postaje i prvo se transferira u državni proračun, a od tamo na račun Hrvatskih cesta. Maksimalno marža može iznositi 65 lipa po litri, ali Hrvatske ceste dobiju 80 lipa po litri. Tako od prodaje goriva više zarade Hrvatske ceste nego INA, Lukoil, Petrol ili neki drugi vlasnik benzinskih stanica.

To nije sve jer 20 lipa po litri goriva po istom Zakonu o cestama dobivaju i Hrvatske autoceste d.o.o. Neke države, poput Njemačke, na taj način financiraju izgradnju i održavanje autocesta. No onda je i korištenje autocesta u tim zemljama besplatno ili jeftino. U Hrvatskoj skupo plaćate autocestu, a već ste je platili nekoliko puta kroz cijenu goriva.

>> Gorivo je skupo zbog države, a ne rata u Ukrajini. Evo koliko država uzima

Zapravo ne morate nikad koristiti autoceste, ali ćete ih plaćati ako vozite automobil. Hrvatski paradoks - plaćati nešto što ne koristiš.

Ni to nije sve jer po Zakonu o željeznici, članak 18., na 20 lipa po litri benzina ima pravo i HŽ, točnije HŽ Infrastruktura. Kakve veze imaju automobili s održavanjem željezničke infrastrukture već je filozofsko pitanje, ali bitno je razumjeti da svi koji voze motorna vozila plaćaju i održavanje željeznica.

I opet, ne morate u životu koristiti željezničku infrastrukturu i voziti se vlakom, ali ćete ga platiti ako vozite automobil. Čak i ako se vozite autobusom jer cijenu goriva prijevoznik ukalkulira u cijenu karte.

Ukupno 1.2 kune iz cijene litre goriva posredstvom proračuna dobivaju tri državne kompanije; Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o. i HŽ infrastruktura. To je gotovo dva puta više od maksimalne dopuštene marže benzinskih stanica.

Od goriva više zarađuju državne kompanije nego trgovci

"Dio za ceste, autoceste i HŽ Infrastrukturu se u trošarinama ne mijenja. Sad smo došli skoro na minimum trošarina, ovisno o tome kako zaokružujemo drugu decimalu, 18 ili 19 lipa je još ostalo kod dizela i 36 ili 37 lipa kod benzina do minimalne trošarine EU", rekao je ministar financija Zdravko Marić.

Zanemarimo na trenutak apsurdnost da EU određuje minimalne trošarine, to je posebna tema o apsurdnosti njenog birokratskog aparata, ali zašto se ne može srezati i tih bijednih "18 ili 19 lipa... 36 ili 37 lipa". Dakle, prostora da država manje uzima ima, čak i ako se prihvati činjenica da tri državne kompanije zarađuju više od prodaje goriva, s kojom nemaju veze, od samih kompanija koje ga prodaju.

Ili ako već građani Hrvatske moraju plaćati Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste i Hrvatske željeznice, zašto im se još uvijek naplaćuje karta po punoj cijeni za vožnju autocestom i željeznicom? Nakon milijardi uplaćenih tim kompanijama, indirektno preko državnog proračuna, građani su u Hrvatskoj zaslužili barem vaučer na godišnji iznos koji mogu potrošiti za vožnju autocestama i željeznicu, kada su ih već platili. I preplatili, da budemo iskreni.

Izbjegava se spomenuti i da se petina konačne cijene litre goriva odnosi na PDV, jedan od najvećih u EU.

Da ima još dosta prostora za smanjivanje "državnog ugriza" pokazuje i rebalans proračuna iz svibnja, prema kojem država planira "zaraditi" gotovo 400 milijuna kuna više od trošarina nego što je planirala. Jedan dio toga se ne odnosi na gorivo, ali velik dio da. Rast prihoda od PDV-a je uslijed rebalansa 1.836 milijardi kuna, dijelom također zbog rasta cijena goriva.

>> Nađi: Umjesto da smanji cijenu goriva na 11 kn, Plenković je povećao prihode proračuna

Plenkovićevo "odricanje" je simbolične prirode

Stoga je jasno da država profitira od rasta cijena i da se pokazuje kako je inflacija zaista prikriveni porez. Sve dosadašnje mjere kojima je Plenković slavodobitno objavljivao da se država "odriče" nečega samo su simbolične prirode.

Realno, država se ne odriče ničega, samo manje uzima građanima Hrvatske. Odnosno, uzima sve više i više bez obzira na razvikane simbolične geste. To je jasno vidljivo iz rebalansa proračuna jer bi se prihodi države od poreza smanjivali da se zaista nečega "odriče".

S obzirom na to koliko država uzima, legitimno je zapitati se daje li dovoljno zauzvrat. Kako javno zdravstvo grca u dugovima, a pacijenti se mole da dožive termin pregleda, pravosuđe postoji samo formalno, većina općina nema ni za plaće bez transfera iz državnog proračuna, mirovinski sustav je na rubu kolapsa itd., treba se ozbiljno zapitati ima li smisla plaćati ikakve poreze ili treba izgladnjeti zvijer zvanu država te je prisiliti na racionalizaciju i efikasnost.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala