RASHODI proračuna hrvatske države u posljednjih su dvadeset godina više nego utrostručeni. Državni proračun, koji je 2006. godine predviđao gotovo 13 milijardi eura rashoda, za 2026. planira izdvojiti gotovo 40 milijardi eura.

U istom razdoblju Hrvatska je izgubila oko 435 tisuća stanovnika, s približno 4,31 milijun 2006. na oko 3,88 milijuna 2025. godine, što znači da država danas raspolaže znatno većim proračunom iako ima osjetno manje stanovnika.

Kao što pokazuje grafikon, ukupni rashodi državnog proračuna porasli su s 13 milijardi eura 2006. na planiranih 39,8 milijardi eura 2026. godine. Podaci za razdoblje od 2006. do 2025. temelje se na odlukama o izvršenju državnog proračuna, dok su za 2026. prikazani planirani rashodi iz donesenog državnog proračuna.

Naravno, uz rast rashoda snažno su rasli i prihodi državnog proračuna, koji su u istom razdoblju također gotovo utrostručeni.

Također, snažno su porasli i rashodi opće države, koji osim državnog proračuna uključuju lokalnu i područnu samoupravu, izvanproračunske korisnike te sustave poput HZMO-a i HZZO-a.

Inflacija je bitan dio priče

Kako bismo procijenili koliki se dio povećanja rashoda može objasniti inflacijom, napravili smo izračun koristeći DZS-ov kalkulator inflacije, koji računa kumulativnu promjenu indeksa potrošačkih cijena (CPI). Kao polazište uzeli smo prosinac svake promatrane godine, a kao završnu točku svibanj 2026., posljednji mjesec za koji su bili dostupni podaci.

U odnosu na 2006. godinu cijene su porasle za gotovo 70 posto, pa tadašnjih 13 milijardi eura rashoda u današnjim cijenama vrijedi oko 22 milijarde eura. To je i dalje znatno manje od gotovo 40 milijardi eura rashoda planiranih za 2026., što pokazuje da se rast državne potrošnje ne može objasniti samo inflacijom.

Važan dio objašnjenja leži i u činjenici da je hrvatsko gospodarstvo danas znatno veće nego prije dvadeset godina. Primjerice, 2006. godine, BDP je iznosio 39.5  milijarde eura, dok se za 2025. procjenjuje na oko 93 milijarde eura. To znači da država, zahvaljujući većoj gospodarskoj aktivnosti, kroz poreze i doprinose ubire znatno više prihoda nego prije dvadesetak godina.

Drastično povećanje plaća

No inflacija i gospodarski rast ne objašnjavaju u potpunosti više nego trostruko povećanje rashoda. Rashodi za zaposlene porasli su s 2,3 milijarde eura 2006. godine na planiranih 6,7 milijardi eura u 2026. Većina tog rasta dogodila se u posljednjih nekoliko godina.

Posebno je upečatljivo povećanje plaća u 2024. godini, u kojoj su se održali parlamentarni izbori. Tada je došlo do najvećeg povećanja plaća u povijesti, budući da je za plaće izdvojeno 1,63 milijarde eura više. Prosječne plaće u javnom sektoru rasle su na godišnjoj razini za oko 29 posto, što je više nego dvostruko veći rast od onog u privatnom sektoru.

Rast plaća u javnom sektoru posljednjih se godina odrazio i na međunarodne usporedbe. Hrvatska je među državama Europske unije koje izdvajaju najveći udio BDP-a za naknade zaposlenima u općoj državi, odnosno za plaće i povezane doprinose zaposlenih u državnim i javnim službama.

Ekonomisti s kojima smo razgovarali u pripremi članka ističu da rast plaća u javnom sektoru ima multiplikativni učinak na javne financije. Veće bruto plaće povećavaju rashode države, ali istodobno i prihode od poreza i doprinosa, pa se njihov učinak prelijeva na više proračunskih stavki.

Koje su stavke najviše rasle?

Dodaju i da su razdoblje visoke inflacije te snažan gospodarski rast povećali prihode od PDV-a, poreza na dobit i drugih poreznih oblika, dok europski fondovi i transferi unutar sustava opće države povećavaju i prihodnu i rashodnu stranu proračuna.

Što se tiče konkretnih stavki u proračunu, znatno su porasli i materijalni rashodi, koji obuhvaćaju troškove funkcioniranja države, poput održavanja, lijekova, informatičkih usluga i drugih roba i usluga. Oni su s 833 milijuna eura 2006. godine porasli na više od četiri milijarde eura planirane za 2026.

Velik rast bilježe i rashodi za pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države, koji su s manje od milijarde eura 2006. porasli na više od osam milijardi eura planiranih za 2026. Dio tog povećanja posljedica je članstva Hrvatske u Europskoj uniji i većeg korištenja europskih fondova, no u toj stavci evidentiraju se i drugi transferi unutar javnog sektora.

Najveća pojedinačna stavka su naknade građanima i kućanstvima, koje uključuju mirovine, dječje doplatke, rodiljne naknade i druga socijalna davanja. U proračunu za 2026. za njih je planirano više od 13 milijardi eura, ponajprije zbog rasta izdvajanja za mirovine, većih socijalnih naknada i demografskih mjera posljednjih godina.

Ekonomist Odrčić: Plaće su jedan od glavnih razloga

Rast državnih rashoda za Index je komentirao i Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca. Kao jedan od glavnih razloga povećanja proračunske potrošnje izdvaja snažan rast mase plaća u javnom sektoru posljednjih godina.

"Samo u ovoj godini rashodi države mogli bi porasti za dodatnih oko 800 milijuna EUR zbog daljnjeg rasta mase plaća u javnom sektoru. To dobro ilustrira jedan od glavnih razloga zbog kojih je proračun danas višestruko veći nego prije dvadeset godina. Masa plaća u javnom sektoru porasla je čak 63% u razdoblju od 2022. do 2025., a Hrvatska je prema tom pokazatelju došla na gotovo 14% BDP-a, među najviše razine u Europskoj uniji.

Prema podacima iz AMECO baze Europske komisije, rashodi opće države u Hrvatskoj u 2026. dosežu 46,6% BDP-a, gotovo jednako prosjeku Europske unije od 46,9% BDP-a, ali čak 4,1 postotni bod više od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe od 42,5% BDP-a, što znači da se po udjelu javne potrošnje u gospodarstvu Hrvatska već približila prosjeku razvijenih članica Europske unije, iako po razini razvijenosti i produktivnosti još uvijek pripadamo skupini srednje i istočne Europe", objasnio je.

O drugim razlozima...

Pojašnjava da iz perspektive poslovnog sektora, dio rasta rashoda svakako proizlazi iz inflacije, viših plaća i činjenice da je hrvatsko gospodarstvo danas nominalno znatno veće nego prije dvadeset godina.

"Međutim, to ne može objasniti cjelokupan rast državne potrošnje. Važan dio povećanja rashoda posljedica je snažnog rasta troškova zaposlenih u javnom sektoru, rasta mirovina i drugih socijalnih transfera te većeg obujma rashoda financiranih iz europskih fondova. 

Primjerice, samo su naknade građanima i kućanstvima u 2025. godini dosegnule 12 milijardi EUR. Istodobno, Hrvatskoj je za financijsko razdoblje 2021.-2027. na raspolaganju više od 25 milijardi EUR europskih sredstava, što značajno povećava i prihodnu i rashodnu stranu proračuna", dodaje.

"Rast rashoda ne prati kvalitetu usluga"

"Važno je naglasiti da Hrvatska danas ima više od pola milijuna stanovnika manje nego prije dvadeset godina, što znači da se rast rashoda ne može objasniti većim brojem korisnika javnih usluga. Čak i kada se uzmu u obzir inflacija, rast plaća, veće gospodarstvo i europski fondovi, ostaje činjenica da je država značajno povećala tekuće rashode, osobito rashode za zaposlene i socijalne transfere.

Posebno zabrinjava činjenica da za tako snažan rast rashoda nije ostvaren proporcionalan napredak u kvaliteti javnih usluga. Građani i poduzetnici i dalje se suočavaju s kroničnim problemima u zdravstvu, pravosuđu i javnoj upravi, dok se proračunski deficit kreće oko 3% BDP-a.

Zato bi fokus fiskalne politike u narednom razdoblju trebao biti na povećanju učinkovitosti javnog sektora, provedbi reformi i obuzdavanju rasta mase plaća", poručio je Ivan Odrčić, savjetnik glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca.