Dvanaest zemalja EU poslalo pismo upozorenja. "Ovo je značajna i dugoročna prijetnja"
DVANAEST europskih zemalja upozorilo je da Rusija predstavlja dugoročnu prijetnju sigurnosti na Arktiku i pozvalo Europsku uniju da pojača svoju prisutnost u regiji. U zajedničkoj deklaraciji usvojenoj na Europskom arktičkom samitu u Finskoj, čelnici su istaknuli da geopolitičko nadmetanje i rat u Ukrajini iz temelja mijenjaju strateški položaj Arktika, piše agencija Anadolu (AA).
"Značajna i dugoročna prijetnja"
U deklaraciji se navodi kako Rusija predstavlja "značajnu i dugoročnu prijetnju euroatlantskoj sigurnosti". Čelnici Finske, Danske, Estonije, Francuske, Grčke, Njemačke, Latvije, Litve, Nizozemske, Poljske, Rumunjske i Švedske upozorili su na pokušaje Moskve da ojača utjecaj na Arktiku te na sve češće neprijateljske i hibridne aktivnosti protiv Europe.
Sudionici samita stoga su zatražili da Europska unija preuzme snažniju i strateški jasniju ulogu u europskom dijelu Arktika. Naglasili su da je zbog brzih promjena sigurnosnih okolnosti potrebna viša razina spremnosti.
Nadzor i infrastruktura
U dokumentu se poziva EU da "preuzme strateški važniju i proaktivniju ulogu na europskom Arktiku". Potpisnici su se obvezali na jačanje angažmana Unije u regiji "na dosljedan i dugoročan način, uz osiguravanje odgovarajućih resursa i u skladu s razvojem geopolitičkih okolnosti". Zatražili su i bolji nadzor pomorskog prostora te veće korištenje svemirskih kapaciteta kako bi se poboljšala razmjena informacija i stvorila jasnija slika događaja u regiji.
Deklaracija naglašava i potrebu za većim ulaganjima u vojnu mobilnost, prekograničnu povezanost i infrastrukturu na krajnjem sjeveru EU-a. Čelnici su istaknuli važnost razvoja infrastrukture dvostruke namjene i zaštite ključne infrastrukture na kopnu i moru, osobito jer Arktik postaje dostupniji i poprište snažnijeg strateškog natjecanja.
Interes svjetskih sila
U širem kontekstu borbe za utjecaj na Arktiku, američki predsjednik Donald Trump više je puta izrazio želju da SAD preuzme kontrolu nad Grenlandom. Kao razloge navodio je strateške i povijesne okolnosti, a upozoravao je na interes Kine i Rusije za regiju i njihovu rastuću prisutnost.