EGIPAT je danas objavio dva velika arheološka otkrića: iznimno očuvano naselje iz bizantskog doba u Zapadnoj pustinji i 18 drevnih grobnica blizu Aleksandrije. Vlasti se nadaju da će najnoviji nalazi u oazi Dakhla i na arheološkom nalazištu Marina el-Alamein dodatno potaknuti ključni turistički sektor, koji uz Sueski kanal predstavlja glavni izvor strane valute za zemlju, piše CNN.

Grad iz 4. stoljeća u oazi Dakhla

Ministarstvo turizma i starina priopćilo je kako prvo otkriće pruža detaljan uvid u svakodnevni život, urbani razvoj i gospodarske aktivnosti u oazi Dakhla tijekom četvrtog stoljeća, kada je Egipat bio dio Bizantskog Carstva. Oaza, smještena u egipatskoj Zapadnoj pustinji u provinciji Nova dolina, nalazi se na UNESCO-ovoj privremenoj listi za upis na popis svjetske baštine.

"Otkopane četvrti uključivale su glavne prometnice u smjeru sjever-jug koje su presijecale ulice u smjeru istok-zapad, stvarajući otvorene trgove i javne prostore", izjavio je Hisham el-Leithy, glavni tajnik Vrhovnog vijeća za starine.

Mahmoud Massoud, voditelj arheološke misije, rekao je da se na čelu naselja nalazi bazilika iz sredine četvrtog stoljeća, s pogledom na glavne ulice, kao i ostaci dviju stražarskih kula koje su štitile rubne dijelove grada.

Svakodnevica, trgovina i vjera

"Na području su pronađeni i snažno utvrđena građevina s debelim obrambenim zidovima te brojne kuće koje se sastoje od dvorana za primanje i svođenih krovova", dodao je Massoud. Među njima je i kuća izvjesnog Tisousa, identificiranog kao crkvenog đakona, za koju arheolozi vjeruju da je služila kao kućna crkva prije izgradnje gradske bazilike.

Arheolozi su također otkrili peći za kruh, kuhinje i kamene alate za mljevenje koji su očito služili za proizvodnju hrane. Pronađeni su i dobro očuvani brončani novčići s portretima bizantskih careva, latinskim natpisima i kršćanskim simbolima, kao i skupina zlatnika iz doba vladavine rimskog cara Konstancija II., koji je vladao od 337. do 361. godine.

Diaa Zahran, voditelj odjela za islamske, koptske i židovske starine, izjavio je da je pronađena zbirka od oko 200 keramičkih fragmenata, poznatih kao ostraka, koji su služili kao materijal za pisanje. "Natpisi na njima detaljno opisuju trgovačke transakcije, prepisku i druge pojedinosti iz svakodnevnog života", rekao je Zahran.

Grobnice i "zlatni jezik" u Marini el-Alamein

U odvojenom otkriću, arheolozi su na lokalitetu Marina el-Alamein, oko 100 kilometara zapadno od Aleksandrije, pronašli 18 drevnih grobnica. Ministarstvo je priopćilo da nalazi uključuju 11 grobnica uklesanih u stijenu, prosječne dubine osam metara, i sedam nadzemnih grobnica izgrađenih od vapnenca. Time se ukupan broj grobnica pronađenih na tom nalazištu popeo na 48.

Na nalazištu su pronađene keramičke posude, amfore, svjetiljke, tanjuri, oltari i bazeni od vapnenca. Voditeljica misije Eman Abdel-Khaliq izjavila je da su otkrili granitni sarkofag dug 2.5 metra s ostacima kostura koji se trenutno proučavaju. "Blizu sarkofaga pronašli smo ostatke gipsanog kipa sfinge", rekla je.

Abdel-Khaliq je dodala da su pronašli i četiri zlatna komada postavljena u usta nekih pokojnika. Riječ je o praksi poznatoj kao "zlatni jezik", koja je bila povezana s pogrebnim vjerovanjima tog doba.

Oporavak turizma kao strateški cilj

Marina el-Alamein arheološko je nalazište u blizini grada Alameina na sjevernoj obali Egipta. Otkriveno 1986. godine, arheolozi vjeruju da je na tom mjestu bio drevni grčko-rimski lučki grad Leukaspis na Sredozemlju, izgrađen u drugom stoljeću, a koji je prosperirao do četvrtog stoljeća.

Egipatski turizam počeo se oporavljati nakon godina političkih nemira i nasilja poslije ustanka 2011. godine, kao i nakon pandemije koronavirusa. Prema službenim podacima, prošle je godine Egipat posjetilo rekordnih 19 milijuna turista, što je povećanje od 21 posto u odnosu na 2024. godinu. Podaci također pokazuju da je u prva četiri mjeseca 2026. godine zabilježen dolazak 6.1 milijuna turista, u usporedbi s 5.7 milijuna u istom razdoblju 2025. godine.