EUROPSKA komisija je u srijedu u ljetnim ekonomskim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva na 5.4 posto za ovu godinu, dok je proljetna prognoza bila 5 posto, a za sljedeću godinu smanjila na 5.9 posto, u odnosu na prognozu iz svibnja od 6.1 posto.

"Hrvatski je BDP snažno porastao u prvom tromjesečju ove godine (za 5.8 posto u odnosu na prethodni kvartal), nastavljajući tako sa snažnim rezultatima iz druge polovice 2020. godine. Na godišnjoj osnovi predviđa se rast stvarnog BDP-a za 5.4 posto u 2021. i 5.9 posto u 2022. Ovo je malo brži oporavak od predviđenog u proljeće, uglavnom zbog snažnih rezultata u prvom tromjesečju i zbog pozitivnih visokofrekventnih pokazatelja u pogledu potrošnje, građevinarstva, industrije turizma”, navodi Komisija u privremenim ljetnim prognozama.

Procjene rasta gospodarstva i inflacija

Privremene ekonomske prognoze Komisije uključuju samo procjene rasta BDP-a i inflaciju i objavljuju se dva puta godišnje, na ljeto i u zimu. Puno opsežnije prognoze Komisija također objavljuje dva puta godišnje, na proljeće i jesen.

Od proljeća su dodatno smanjena ograničenja uvedena radi suzbijanja pandemije, zbog poboljšane zdravstvene situacije, djelomično zahvaljujući i bržem cijepljenju. Indeks povjerenja potrošača i ostali visokofrekventni indikatori nastavili su se poboljšavati u svibnju, najavljujući nastavak snažnih gospodarskih rezultata u drugoj polovici godine. Preliminarni podaci pokazuju da raste broj zaposlenih u ugostiteljstvu, IT sektoru, građevinarstvu, što je u skladu sa snažnim rezultatima u pogledu investicija. 

Očekuje se znatno slabija turistička sezona

Predviđa se ubrzanje investicija u ovoj i sljedećoj godini, uz potporu plana za oporavak i otpornost. Očekuje se da će turistička sezona ostati znatno slabija nego 2019. ali osjetno bolja nego prošle godine. Stoga bi trebao snažno rasti izvoz usluga, navodi Komisija.

Također se očekuju i dobri rezultati u izvozu roba, zbog snažne potražnje u ključnim trgovinskim partnerima.

Nakon što su cijene prošle godine stagnirale, ove su godine počele rasti u velikoj mjeri zbog rasta cijene energije.

Godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u svibnju je dosegnula 2.4 posto, dok je temeljna inflacija ostala prigušena na 0.4 posto. Općenito, očekuje se godišnja inflacija, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, od 1.5 posto ove godine i 1.3 posto sljedeće godine, procjenjuje Komisija.