HRVATSKA nema većih poteškoća u ispunjavanju političkih kriterija za članstvo u EU-u, ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo koje se u srednjoročnom razdoblju može nositi s konkurentskim pritiskom na jedinstvenom tržištu i napravila je određeni napredak u pogledu obveza koje proizlaze iz članstva, stoji u dokumentu Europske komisije koji je objavljen u srijedu.

Europska komisija je u srijedu objavila izvješća o napretku za zemlje kandidate Hrvatsku i Tursku, avis za Makedoniju, te izvješće za preostale zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja, BiH, SiCG i Albaniju.

Riječ je o prvom izvješću Komisije od kada je Hrvatska dobila status kandidata. U njemu se detaljno opisuju odnosi između Hrvatske i EU-a, analizira stanje u pogledu političkih i gospodarskih kriterija za članstvo te procjenjuje sposobnost Hrvatske za preuzimanje obveza koje proizlaze iz članstva, to jest prilagodba i provedba acquis communautairea, europske pravne stečevine.

Ovogodišnje izvješće pokriva razdoblje od 20. travnja 2004., kada je Komisija objavila avis za Hrvatsku, do 30. rujna ove godine. Uz izvješće o napretku objavljen je i prijedlog Odluke o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Pristupnom partnerstvu s Hrvatskom. U tom prijedlogu, koji se proslijeđuje Vijeću EU-a na usvajanje, definiraju se kratkoročni i dugoročni prioriteti u pripremama za pristup EU-u.

Od Hrvatske se traži da izradi akcijski plan i kalendar za provedbu tih prioriteta, pri čemu može računati na pomoć EU-a.

"Hrvatska nije suočena s većim poteškoćama u ispunjavanju političkih kriterija za članstvo. Problem koji se pojavio od objavljivanja avisa u pogledu pune suradnje s Haškim sudom u međuvremenu je riješen. Hrvatska je nastavila općenito napredovati, ali su i dalje potrebni održivi napori u nekoliko važnih područja", stoji u izvješću.

U pogledu ljudskih i manjinskih prava, kaže se da se stanje nastavilo poboljšavati od objavljivanja avisa, ali da je spora provedba Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. "Srbi i Romi i dalje su suočeni s diskriminacijom i potrebno je poboljšati njihovu situaciju, posebice u pogledu mogućnosti zapošljavanja, a hitni prioritet je i stvaranje prihvatljivije atmosfere unutar većinske zajednice", navodi se u dokumentu.

Dobar napredak zabilježen je i u pogledu povratka izbjeglica u smislu povrata i obnove kuća, ali na tom području nije ispoštovano nekoliko rokova. Posebice je slab napredak u pogledu rješavanja problema nositelja stanarskog prava.

U izvješću se navodi da je učinjen napredak na području regionalne suradnje, ali se ističe da je potrebno učiniti još više napora kako bi se pronašlo konačno rješenje za sva otvorena bilateralna pitanja, posebice u pogledu granica.

"Ključno je da Hrvatska ubrza svoje napore u pravcu pronalaženja uzajamno prihvatljivih konačnih rješenja za sva otvorena bilateralna pitanja i na zaključivanju sporazuma, posebice u pogledu graničnih pitanja s BiH, SiCG i Slovenijom".

U izvješću se također ponavlja odluka Vijeća EU-a da je potrebno održavati punu suradnju s Haškim sudom.

Komisija je zabilježila napredak na području pravosuđa, ističući usvajanje strategije pravosudne reforme, ali se dodaje da je potrebno posebnu pozornost posvetiti smanjivanju broja zaostalih sudskih predmeta i provedbi sudskih odluka.

Uočen je i napredak u progonu ratnih zločinaca, ali se bilježi etnička pristranost na štetu Srba. Također se navodi potreba ubrzanja napora na rješavanju korupcije, koja ostaje ozbiljan problem.

Jednako kao i u avisu ocijenjeno je da Hrvatska ima funkcionirajuće tržišno gospodarstvo, koje će se u srednjoročnom razdoblju moći nositi s konkurentskim pritiskom unutar EU-a, pod uvjetom da se nastavi provoditi reformski program kako bi se uklonile preostale slabosti.

Makroekonomska politika okrenuta prema stabilnosti pridonijela je relativno niskoj inflaciji i značajnom smanjenju proračunskog deficita i deficita na računu tekućeg plaćanja, ali još postoji značajni debalans u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Komisija bilježi i znatne intervencije države u gospodarstvo te slabi napredak u restrukturiranju velikih državnih poduzeća.

U pogledu obveza koje proizlaze iz članstva EU-a, to jest prilagodbe i primjene zakonodavstva u skladu s europskim standardima, navodi se da je Hrvatska postigla određeni napredak, posebice na područjima slobode kretanja roba, javne nabave, informacijskog društva, obrazovanja i kulture te u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici. Dodaje se da Hrvatska treba nastaviti s prilagodbom zakonodavstva i istodobno jačati administrativne i pravosudne strukture koje trebaju osigurati učinkovitu provedbu europskih zakona i standarda.

Kao područja u kojima će trebati učiniti "pojačane napore" navedeni su sloboda kretanja kapitala, pravo trgovačkih društava, informacijsko društvo, ribarstvo, promet, energetika, zaštita potrošača i zdravlja, carinska unija i financijski nadzor.

"Znatni i održivi napori" bit će potrebni u poglavljima tržišnog natjecanja, poljoprivrede, sigurnosti hrane, oporezivanja, socijalne politike i zapošljavanja, regionalne politike, pravosuđa, slobode i sigurnosti i slobode kretanja roba, radne snage, usluga i javnih nabava.

"Vrlo značajni" napori bit će potrebni za područje zaštite okoliša.

Definirani prioriteti za Hrvatsku

Europska komisija danas je objavila prijedlog Odluke o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Pristupnom parternstvu s Hrvatskom, dokument u kojem su definirani kratkoročni i dugoročni prioriteti u pripremama za pristup Europskoj uniji.

Riječ je o dopunjenom dokumentu Europsko partnerstvo s Hrvatskom, usvojenom u rujnu prošle godine. Dopune su rađene na temelju izvješća o napretku Hrvatske, koje je također objavljeno u srijedu.

Pristupno partnerstvo sadrži popis kratkoročnih i dugoročnih prioriteta u pripremama za daljnju integraciju u Europsku uniju. Od Hrvatske se očekuje da na Pristupno partnerstvo odgovori izradom plana s odgovarajućim kalendarom u kojem će navesti mjere koje namjerava poduzeti u ispunjavanju prioriteta navedenih u tom dokumentu. Prioriteti iz Pristupnog partnerstva bit će temelj za programiranje financijske pomoći iz pristupnih fondova EU-a. Napredak u provedbi prioriteta redovito će pratiti Europska komisija kroz izvješća o napretku i kroz strukture utemeljene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

U Pristupnom partnerstvu pobrojane su mjere koje treba poduzeti u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju u pogledu političkih kriterija (koji obuhvaćaju demokraciju i vladavinu prava; ljudska prava i zaštitu manjina te regionalna pitanja i međunarodne obveze), zatim u pogledu ekonomskih kriterija te sposobnosti preuzimanja obveza koje proizlaze iz članstva, to jest preuzimanja i provedbe europske pravne stečevine.

Kratkoročni prioriteti obuhvaćaju razdoblje od jedne do dvije godine, a srednjoročni tri do četiri godine.

Među kratkoročnim prioritetima, kao "ključni" navedeni su sljedeći:

- provedba strategije i akcijskog plana za reformu pravosuđa, uključujući i usvajanje neophodnih novih zakona;

-usvajanje i početak provedbe nacionalne strategije za sprečavanje i borbu protiv korupcije te uspostava potrebne koordinacije između relevantnih vladinih tijela uključenih u njezinu provedbu, što podrazumijeva da Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) treba postati u potpunosti operativan;

- ubrzanje provedbe Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama. Posebice se ističe da je hitno potrebno poduzeti korake kako bi se osigurala razmjerna zastupljenost manjina u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, u državnoj administraciji i pravosudnim tijelima i u tijelima javne uprave;

- dovršetak procesa povratka izbjeglica, uključujući sve slučajeve povrata i obnove kuća te stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava te daljnje jačanje regionalne suradnje radi ubrzanja procesa povratka izbjeglica i lokalne integracije;

- održanje pune suradnje s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY);

- traženje konačnih rješenja za otvorena bilateralna pitanja, posebice pitanje granica sa Slovenijom, Srbijom i Crnom Gorom i Bosnom i Hercegovinom;

- odgovarajuća provedba svih obveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u područjima poput tržišnog natjecanja, s naglaskom na usvajanju i provedbi plana za restrukturiranje čeličnog sektora, te kupovine nekretnina. Zaključivanje sadašnjih i predstojećih pregovora o trgovinskim pitanjima povezanim sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (poput šećera, protokola o proširenju i daljnjih trgovinskih koncesija za poljoprivredne i ribarske proizvode).

Odbor za vanjsku politiku zadovoljan izvješćem EK-e

Izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske je objektivno i pozitivno intonirano te uvažava hrvatska postignuća u svim segmentima važnim za njezino približavanje EU-u od posljednjeg izvješća 20. travnja 2004. godine, izjavio je u srijedu u Zagrebu, predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Goran Jandroković.

"Izvješćem je konstatiran napredak Hrvatske, a određene primjedbe i preporuke navedene u izvješću smatramo poticajima vezanim za provedbu političkih, gospodarskih i administrativnih reformi nužnih za ostvarivanje punopravnog članstva u EU", rekao je Jandroković nakon što je Izvješće o napretku Hrvatske pred saborskim Odborom za vanjsku politiku predstavio šef izaslanstva Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert.

Europska komisija je u srijedu objavila izvješća o napretku za zemlje kandidate Hrvatsku i Tursku, avis za Makedoniju, te izvješće za preostale zemlje iz Procesa stabilizacije i pridruživanja BiH, SiCG i Albaniju. To je prvo izvješće Komisije otkad je Hrvatska dobila status kandidata.

"Sveopći dojam izvješća o Hrvatskoj je jako dobar", kazao je Degert. "Dobar je utoliko jer je Komisija ocijenila napredak i dobre strane ostvarene u posljednjih godinu dana u Hrvatskoj", dodao je.

"Želimo pomoći hrvatskoj vladi da se što prije pripremi i postane punopravna članica EU", istaknuo je Degert.

Naglasivši kako je Hrvatska otkako je dobila status kandidata u drugačijem položaju, Degert je naglasio da to znači i da EU pred nju postavlja drugačije zahtjeve i traži konkretnije akcije.

On je rekao da je utvrđeno da postoje tri ključna elementa na kojima Hrvatska mora pojačati reforme, a to su javna administracija unutar koje se mora provesti prilagodba zakonodavstva pravu Europske unije, reforma pravosuđa te borba protiv korupcije. Kako je dodao, utvrđeno je da inicijativa postoji na sva tri polja, ali sada treba prijeći na djela.

Degert je istaknuo da se od Hrvatske očekuje i da nastavi suradnju na regionalnom planu jer se Hrvatsku smatra predvodnicom u regiji.

Na pitanje novinara o problemu granica za koje je u izvješću navedeno da ga Hrvatska ima sa susjedima te znači li to da će se EU uključiti u rješavanje problema granica, Degert je odgovorio da se od Hrvatske očekuje da poboljša odnose sa susjedima i da tu leži rješavanje graničnih problema.

"To nije naša tema, to spada u bilateralne odnose", istaknuo je Degert. Nadamo se da će vlade kroz rasprave postići rješenje tog problema", dodao je.

Prema njegovim riječima, Hrvatska u regiji ima važnu ulogu jer ostalim zemljama može pokazati kako se suočava s problemom manjina, povratkom izbjeglica i suradnjom s Haškim sudom.

Glavni pregovarač EK za proširenje u Zagrebu 10. i 11. studenog

Glavni pregovarač i glavni ravnatelj Opće uprave Europske komisije (EK) za proširenje Fabrizio Barbaso službeno će 10. i 11. studenog boraviti u Zagrebu, gdje će s najvišim hrvatskim dužnosnicima razgovarati o pregovaračkom procesu, provedbi reforme javne uprava i pravosuđa i pitanjima vezanim uz prava manjina i povratak izbjeglica, priopćila je danas Delegacija Europske Komisije u Hrvatskoj.

Barbaso stiže u Zagreb približno mjesec dana nakon otvaranja pregovora 3. listopada o pridruženju Hrvatske Europskoj uniji i samo dan nakon izvješća EK o napretku Hrvatske.

Tijekom dvodnevnog posjeta u četvrtak i petak Barbaso će se sastati s predsjednikom Stjepanom Mesićem, premijerom Ivom Sanaderom, ministricom vanjskih poslova i europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović, ministrom financija Ivanom Šukerom i drugim članovima Vlade te saborskim Odborom za europske integracije i Nacionalnim odborom za praćenje pregovora o pridruženju, dodaje se u priopćenju.

Prema istom izvoru, u središtu razgovora naći se proces pregovaranja te kratkoročni i srednjoročni prioriteti, sadržani u nedavno prihvaćenom Pristupnom partnerstvu, s posebnim naglaskom na reformu javne uprave i sudstva, borbu protiv korupcije, prava manjina, povratak izbjeglica i regionalnu suradnju, te spremnost hrvatske administracije glede usvajanja i provedbe europskih zakona.

Radi se o ispunjavanja tzv. kopenhagenskih kriterija (politički, pravni, gospodarski) i dodatnih kriterija proizašlih iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju, naslijeđu iz ratnog razdoblja koje se, između ostalog, odnosi na pitanje povratka izbjeglica i regionalnu suradnju.