VLADIMIR NOVOTNY, ekonomski analitičar, u Novom danu na N1 televiziji je govorio o Prijedlogu Državnog proračuna za 2022. godinu kojim se predviđaju prihodi od 164.5 milijardi i rashodi od 173.8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2.6 posto BDP-a.

Komentirao je što nas čeka u proračunu za sljedeću godinu. "Raste proračunska potrošnja. Hrvatska ima najveću razinu proračunske potrošnje u odnosu na BDP u usporedbi sa svim državama Istočne Europe, negdje oko 55-60 posto novostvorene vrijednosti se kontrolira od strane vlade i to nije dobro. Nema dovoljno prostora u privatnom sektoru. Zapravo se političkim odlukama usmjeravaju novci. Te političke odluke su najčešće pogrešne."

"Jedine ozbiljne promjene oko kojih su se ta dva velika politička kampa u posljednjih 20 godina usuglasile su ulazak u EU", dodao je Novotny.

"Hrvatska će 2023. sigurno ući u europsku monetarnu uniju"

Naglasio je da će vladine fiskalne politike nadzirati europski institucionalni okvir, a kada Hrvatska uđe u europsku monetarnu uniju, onda će se to monitorirati još i više.

"Velikih iskakanja iz te osnovne stabilizacijske linije neće biti. Hrvatska je prihvatila stabilizacijski sporazum iz Maastrichta koji osigurava koridor u kojem se vladine politike smiju kretati a da ne naprave veliku štetu sebi, pa i monetarnoj uniji. Hrvatska će sigurno 2023. ući u europsku monetarnu uniju koja je vrlo stoga nakon grčke krize. Nadam se da se tu neće dogoditi nikakav eksces koji bi Hrvatsku izbacio iz ovih tračnica", istaknuo je analitičar.

Govoreći o ekonomskom rastu, Novotny je rekao da prognoze nisu loše, ali ne zbog vladinih intervencija. "Vlada će ovdje i ondje ubaciti novac, tu je i novac iz europskih fondova, ali ukupan iznos europskih novaca koji ćemo apsorbirati je jednogodišnji proračun. To vladin sektor u RH sprži u roku godine dana."

"Hrvatska je ovu krizu preživjela u V-obliku, relativno brzo se ekonomija vratila nazad, perspektive su pozitivne, svi u Hrvatskoj vide neku perspektivu da će se krenuti naprijed u odnosu na 2009. i 2010. kad smo se šest godina izvlačili iz tog dubokog pada ekonomske aktivnosti", dodao je.

"Bez privatnog sektora neće biti razvoja"

Istaknuo je da "bez privatnog sektora neće biti razvoja", a tu tezu pojasnio je na primjeru zdravstvenog sustava.

"Hrvatska je jedina zemlja EU koja ima značajnu dominaciju državnih bolnica. Država kontrolira bolnice, bolnički sustav je neučinkovit, stvaraju se ogromni dugovi. U covid-krizi su dali veliki doprinos, ali okvir je loš", rekao je Novotny i dodao:

"Tek 10 posto usluga se pruža u privatnim bolnicama, a u Njemačkoj je samo jedna trećina bolnica u državnom vlasništvu, odnosno vlasništvu lokalne samouprave. Druga trećina su privatne, a treća trećina je u vlasništvu evangeličkih crkava. U tom kontekstu ne vidim neki zaokret u ovom proračunu, Vlada bi morala pustiti više privatnog sektora tu."

Govoreći o inflaciji, rekao je da su neki segmenti vidljivi na polju stanogradnje. "Nema dovoljno stanova i građevinskog materijala i tu se dižu cijene."

"Cijene se moraju formirati po zakonitostima tržišta"

Komentirao je vladinu odluku kojom se privremeno ograničila cijena naftnih derivata. "Da vlada nije intervenirala u cijene naftnih derivata, cijena bi bila niža danas, kao što je to u Sloveniji. Cijena nafte je narasla jer je potražnja bila velika, ali je sada pala. Nafte ima na tržištu, samo nije došla do potrošača."

Naglasio je da vlada ne smije bilo gdje intervenirati, a osobito ne u cijene jer se one moraju formirati po zakonitostima tržišta, a ne po političkim odlukama vlade.