EKONOMSKI analitičar Andrej Grubišić bio je gost Novog dana i komentirao reperkusije manjeg broja stanovnika na održivost mirovinskog sustava. Kaže da manji broj ljudi u državi iz perspektive dugog roka potencijalno ima najveće reperkusije pritiska na mirovinski sustav.

"Tu su po mojoj procjeni najveći izazovi. Radili smo analizu koja je pokazala da je oko 100 i nešto tisuća ljudi bio negativni prirodni prirast. Ono što pokazuju podaci, da na milijun i 240-ak tisuća korisnika mirovine, kada imate vi 2.5 milijuna cca radno sposobnih stanovnika, mi imamo oko 50-ak posto korisnika mirovine na svakog radno sposobnog stanovnika", govori Grubišić.

Mirovinski sustav je, kaže, održiv, ali neće moći producirati u realnim terminima veće mirovine. "Postavlja se pitanje što bi bile razumne prilagodbe, s obzirom na činjenice kojima baratamo. Rješenje će se vjerojatno silom prilika tražiti u nekoliko stvari. Jedna je otvaranje granica, mislim da će Hrvatska morati liberalizirati uvoz radne snage", smatra analitičar.

Problem radne snage

Govorio je i o tome što smatra jednim od izvora radne snage.

"Ja mislim da je jedan od izvora o kojem se u javnom prostoru sramežljivo govori, čak bih se usudio reći u zadnje vrijeme i ništa – u javnom sektoru ima značajan broj ljudi koji su viška. U hrvatskom javnom sektoru u najširem smislu riječi s četiristotinjak tisuća ljudi koji su vezani na centralni proračun, na lokalne proračune i javna poduzeća. Ako krenete od toga da je 10 posto te radne snage viška, to je 40 tisuća ljudi.

To je značajan pool. Kad bi oni završili na tržištu rada, dio njih bi bio prisiljen zaposliti se u privatnom sektoru. Imamo relativno mlade umirovljenike, koji jesu u mirovini, ali još uvijek su radno sposobni. Treba liberalizirati rad umirovljenika. Treba rušiti sve barijere da ljudi rade. Nema napretka ako nas neće dovoljno raditi, s posebnim naglaskom na produktivnost radnog mjesta", pojasnio je Grubišić.