ČELNICI više prestižnih američkih sveučilišta okupili su se u privatnu skupinu kako bi se suprotstavili napadima administracije predsjednika Donalda Trumpa na financiranje istraživanja i akademsku neovisnost u visokom obrazovanju, prenosi The Wall Street Journal.

Ova neformalna skupina trenutačno uključuje desetak sveučilišta, među kojima su i obrazovne ustanove iz Ivy League i vodeća privatna istraživačka sveučilišta, većinom iz saveznih država u kojima dominira Demokratska stranka.

Rasprave o strategiji dobile su na zamahu nakon nedavnih zahtjeva Trumpove administracije za opsežnim kulturnim promjenama na Harvardu, što su mnoga sveučilišta doživjela kao napad na njihovu neovisnost. Ovaj kolektiv, kako ga neki nazivaju, predstavlja zaseban i potencijalno snažniji iskorak u odnosu na nedavne javne rezolucije formalnih sveučilišnih udruženja.

Raspravljaju o "crvenim linijama" koje neće prijeći

Kolektiv čine najviši predstavnici sveučilišta, uključujući pojedinačne članove upravnih odbora i predsjednike. U stalnom su kontaktu te su raspravljali o "crvenim linijama" koje neće prijeći u pregovorima i razrađivali strategije kako odgovoriti na različite zahtjeve Trumpove administracije.

Američka je vlada zamrznula ili otkazala milijarde dolara namijenjenih za istraživanje sveučilištima za koja tvrdi da u posljednje vrijeme nisu učinkovito suzbijala antisemitizam na svojim kampusima.

Namjera kolektiva je izbjeći sudbinu nekih vodećih odvjetničkih tvrtki, gdje je jedan ustupak doveo do lančane reakcije ostalih, prema riječima osoba upoznatih s inicijativom. Ova sveučilišta žele postići da druga sveučilišta ne prihvate dogovore koji bi stvorili zabrinjavajući presedan i izvršili pritisak na ostale da slijede taj primjer.

Trumpova administracija bila je zabrinuta da bi se sveučilišta mogla udružiti u otporu jer je s ujedinjenom frontom teže pregovarati. U posljednja dva mjeseca Trumpov operativni tim upozorio je vodstvo barem jednog sveučilišta da ne surađuje s drugim institucijama u obrani od zahtjeva operativnog tima.

Čelnici sveučilišta slažu se da je jedna od njihovih "crvenih linija" očuvanje akademske neovisnosti, uključujući autonomiju u pogledu upisa, zapošljavanja i sadržaja nastave te načina na koji se ona predaje. Jedna od točaka o kojoj se raspravljalo jest činjenica da neka od tih sveučilišta postoje već 300 godina, dok je predsjednik Trump na dužnosti tek tri mjeseca, rekao je jedan od sudionika.

Trump prijeti uskraćivanjem financiranja kako bi ishodio promjene

Ted Mitchell, koji predvodi Američko vijeće za obrazovanje, kaže da je upoznat s neformalnim razgovorima: "Ohrabruje me što se takvi razgovori vode. Takva komunikacija pomaže institucijama razumjeti utjecaje vladinih postupaka na kampuse i identificirati ključne principe o kojima se ne može pregovarati i koji nemaju mjesta u vladinoj regulativi."

Jedna osoba upoznata s kolektivom sveučilišnih čelnika rekla je da članovi očekuju porast broja članova, ali da sadašnji članovi sebe smatraju "nultom točkom otpora".

Tijekom predsjedničke kampanje Trump je obećao "osloboditi nekoć velike obrazovne institucije utjecaja radikalne ljevice". Njegova administracija formirala je Operativni tim za borbu protiv antisemitizma, koji je prijetio uskraćivanjem financiranja kako bi prisilio sveučilišta na promjene. Osobito se to odnosi na Sveučilište Columbia, koje je pristalo na mnoge zahtjeve.

Članovi neformalne skupine provodili su planiranje scenarija kako bi uskladili odgovore na različite napade. Jedno područje za koje smatraju da su slabo pripremljeni jest mogućnost da savezna vlada zabrani sveučilištima upis međunarodnih studenata, koji donose značajan prihod od školarina i intelektualnu snagu kampusima. Skupina je također zabrinuta da bi savezna vlada mogla ometati zapošljavanje međunarodnog fakultetskog osoblja.

Mogli bi pristati na kozmetičke promjene

Iako čelnici sveučilišta u razgovorima ne planiraju prepustiti operativnu neovisnost svojih institucija Trumpovoj administraciji, članovi bi mogli pristati na kozmetičke promjene koje bi omogućile Bijeloj kući da izgleda kao pobjednik.

Inicijalni poziv na sveučilišni otpor dogodio se u veljači kada je Trumpova administracija naredila ograničenje iznosa koji sveučilišta mogu dodijeliti za režijske troškove istraživanja. Početkom ožujka sud je zamrznuo tu naredbu.

Nakon što je operativni tim zamrznuo sredstva Columbiji, predsjednik Princetona Christopher Eisgruber napisao je kolumnu za The Atlantic implicirajući da je potrebna kolektivna akcija.

"Napad na Columbiju radikalna je prijetnja znanstvenoj izvrsnosti i američkoj vodećoj poziciji u istraživanju. Sveučilišni čelnici trebaju glasno progovoriti i odlučno se boriti na sudu kako bi zaštitili svoja prava", napisao je Eisgruber.

Javna podrška mogla bi rezultirati odmazdom Trumpove administracije

Iako su neki sveučilišni lideri bili zahvalni, istodobno su bili zabrinuti da bi javna podrška mogla rezultirati odmazdom Trumpove administracije. No sjeme otpora bilo je posijano i razgovori o kolektivnom odgovoru između predsjednika, članova upravnih odbora i viših sveučilišnih dužnosnika počeli su se voditi na prethodno zakazanim konferencijama i sastancima.

Kako su se akcije Trumpove administracije širile na više sveučilišta, neki su članovi upravnih odbora izražavali sve veći osjećaj zajedništva i razmjenjivali obavijesti o akcijama na društvenim mrežama.

Osjećaj misije dodatno je produbljen nakon što je sredinom travnja operativni tim administracije poslao Harvardu dugačak popis zahtjeva, a Harvard ih objavio.

Popis je shvaćen kao ozbiljno prekoračenje ovlasti, rekao je jedan od članova kolektiva. Među zahtjevima bilo je omogućavanje vladi da provodi reviziju zapošljavanja i upisa na Harvardu te provjeru raznolikosti stavova među fakultetskim osobljem. Predsjednik Harvarda Alan Garber rekao je da škola ne može prihvatiti takvo zadiranje u neovisnost.

Nakon što je Harvard odbio zahtjeve, Trumpova administracija rekla je da će ukinuti 2,26 milijardi dolara subvencija za istraživanje te zaprijetila ukidanjem poreznih olakšica i onemogućavanjem upisa međunarodnih studenata. Također je pokrenula istragu o vođenju evidencije o stranim donacijama. Harvard je u međuvremenu podnio tužbu, a početno ročište zakazano je za ponedjeljak na sudu u Bostonu.

Podjele u trenutku kada se traži zajedništvo

Neki analitičari upoznati s kolektivom sveučilišnih čelnika rekli su da stvaranje koalicije u kojoj su neka sveučilišta članovi, a neka nisu, može stvoriti podjele u trenutku kada se traži zajedništvo.

Kolektiv djeluje iza kulisa, odvojeno od javnog otpora koji se javlja u akademskim krugovima. Ti javni istupi uključuju peticiju Američke udruge za koledže i sveučilišta kojom se osuđuje "neviđeno prekoračenje ovlasti vlade i političko upletanje koje ugrožava američka sveučilišta". Peticiju je potpisalo više od 500 čelnika visokog obrazovanja diljem SAD-a.

Uz to, skupine profesora na sveučilištima iz Big Ten konferencije, uključujući sveučilišta Michigan, Rutgers i Indiana, usvojile su rezolucije kojima pozivaju svoje uprave da se pridruže savezu za suprotstavljanje napadima vlade.