ŽENE moraju biti uključene u izgradnju održivog mira i tu su zadaću voljne obavljati, rekla je u ponedjeljak u Zagrebu Elizabeth Rehn, koja je u ime Ujedinjenih naroda predstavila opsežno izvješće ´Žene, rat i mir´ nastalo temeljem svjedočanstava prikupljenih u zonama sukoba.

Finkinja Rehn, prva žena u svijetu imenovana isključivo na dužnost ministrice obrane (1990.-95.), za razliku od žena koje su je obnašale u sklopu drugih dužnosničkih ovlasti, u Hrvatskoj je poznatija kao posebna izvjestiteljica za ljudska prava za RH, BiH i SR Jugoslaviju do 1997. kada je bila imenovana posebnom izaslanicom glavnoga tajnika i koordinatorica operacija UN-a u BiH.

´Žene, koje čine 52 posto svjetske populacije, poglavito nakon oružanog sukoba, moraju biti uključene (u proces) postizanja održivog mira u različitim dijelovima svijeta´, rekla je.

Žene same ´u tome i žele sudjelovati´, istaknula je Rehn predstavljajući izvješće u zagrebačkom Centru za ljudska prava.

´One žele preuzeti odgovornost za izgradnju nove, mirne zemlje. ´Mi bismo im tu priliku trebali dati´, zaključila je Rehn, koja je uz Liberijku Ellen Johnson Sirleaf suautorica izvješća u svojstvu neovisne stručnjakinje UN-ova razvojnog fonda za žene (UNIFEM).

Potkrepljujući tvrdnje podacima s terena, s područja sukoba od Istočnog Timora, Kambodže, Balkana, Izraela, zaposjednutim palestinskim područjima, Kolumbije, dijelova Afrike, autorice zaključuju da tijekom oružanih sukoba raste razina nasilja nad ženama ali i nekažnjavanje zločina.

Težeći punoj provedbi ´povijesne´ rezolucije 1325 o ženama iz listopada 2000. u kojoj se prvi put, kao primarna briga međunarodne zajednice, potvrđuje zaštita žena u oružanim sukobima i njihova uloga u sprečavanju konflikta, održavanju i izgradnji mira, na temelju koje je i nastalo izvješće UNIFEM-a, stručnjakinje su sastavile i Akcijski plan.

Među njegove 22 preporuke za poboljšanje položaja žena tijekom sukoba i poslije njega po svojem se zajedničkom nazivniku ističu preporuke za povećanim imenovanjem žena na više položaje u društvu i politici kako bi mogle utjecati na proces donošenja odluka. Važne su i preporuke da se ženama omogući neometan pristup medijima i komunikacijskim tehnologijama i edukaciji, preusmjeravanje izdataka za oružje na ljudske i ekonomske potrebe.

Hrvatska je članica UNIFEM-a, rekla je u svojem izlaganju voditeljica Odsjeka za ljudska prava pri MVP-u Dubravka Šimonović. Ona je podsjetila da je uspostavom Međunarodnoga kaznenog suda, zatim Haškog suda za zločine u bivšoj Jugoslaviji te zločine počinjene tijekom rata u Ruandi, zločin silovanja žena prvi put

tretiran kao zločin protiv čovječnosti.

Neovisnu eksperticu Rehn primila je u ponedjeljak poslije podne i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Milanka Opačić.