SUTRA ćemo saznati najnovije rezultate PISA testova, odnosno OECD-ovog istraživanja PISA 2018 provedenoga u proljeće 2018. godine. PISA je međunarodni program za ispitivanje znanja i vještina učenika koji mjeri sposobnost 15-godišnjaka da primijene ono što su naučili u rješavanju problema iz čitanja, matematike i znanosti.

Prema dosadašnjim pokazateljima tog testiranja, hrvatski učenici bili su ispodprosječni, a oni iz Estonije natprosječni te se logično nameće pitanje - u čemu se njihovo obrazovanje razlikuje od našega?

Isto to su se upitali i Britanci jer je Estonija i njih nadmašila na utjecajnim svjetskim testovima obrazovanja. Naime, rezultati PISA testova koji su objavljeni 2016. godine pokazali su da je Estonija bila na trećem mjestu u znanosti (prirodoslovnoj pismenosti), dok je Velika Britanija bila na 15. mjestu. U čitanju, Estonija je zauzela prestižno šesto mjesto, a Britanija 22.

Hrvatski učenici tada su u prirodoslovnoj pismenosti zauzeli 41. mjesto, a u čitanju 31.

Britanija u usporedbi s prosjekom drugih većih gospodarstava relativno dosta ulaže u obrazovanje, no Estoniji je visokokvalitetni školski sustav zadnjih godina postao prioritet, piše BBC.

"Besplatno u Estoniji doista znači besplatno“

"Nastavnici imaju relativno visoku razinu slobode pri osmišljavanju predavanja“, rekao je Rando Kuustik, ravnatelj estonijske gimnazije Jakob Westholmi.

"Mislim da su nastavnici glavni razlog zašto nam ide tako dobro. Naravno, uz slobodu izvođenja nastave i učenike koji su željni znanja", dodao je.

Kad je Estonija postala neovisna, okrenula se prema Finskoj kao smjernici za model obrazovanja. Ministrica obrazovanja Mailis Reps rekla je da su ciljali na nordijsku razinu jednakosti, što ima svoju cijenu.

Naime, osim neke nadoknade za vrtić, građani Estonije ne plaćaju više ništa direktno za obrazovanje svoje djece.

"Besplatno u Estoniji doista znači besplatno. Roditelji ne plaćaju udžbenike, ne plaćaju ručak u školi, ne plaćaju školski prijevoz", kazala je ministrica Reps.

"Kreirali smo tradiciju konstantnog učenja, pomalo poput azijskih zemalja. Učimo mnogo i u to ulažemo puno sati. To znači da stalno imamo živahnu raspravu s roditeljima  o tome imaju li djeca previše domaće zadaće“, dodala je.

E-školovanje

U Estoniji djeca odrastaju u gospodarstvu u kojem su digitalne inovacije u prvom planu.

Građani na općim izborima glasaju putem interneta, a škole imaju svoj e-sustav; što znači da se puno zadataka obavlja i ocjenjuje online. Knjige za školu su također dostupne elektroničkim putem kako bi se učenicima olakšao rad na domaćoj zadaći.

No, u toj državi postoje i problemi s nastavničkim kadrom. Mnogi učitelji i nastavnici u toj zemlji približavaju se starosnoj dobi za umirovljenje i, unatoč velikoj potrebi, nema dovoljno mladih koji se odlučuju za tu struku.

Kako se provodi testiranje?

Ispitivanje se provodi u trogodišnjim ciklusima (2000., 2003., 2006., 2009., 2012. 2015. I 2018.) i obuhvaća tri osnovna područja procjene: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost.

Testiranja učenika provode se prema strogo definiranoj ispitnoj proceduri međunarodnog PISA-inog konzorcija kako bi se osiguralo da se provode na jednak način i u jednakim uvjetima u svim zemljama sudionicama.

Do 2012. koristili su se tiskani testovi, no od ciklusa PISA 2015 učenici rješavaju testove na računalima.

Nakon dvosatnog testa, učenici ispunjavaju upitnike u kojima odgovaraju na pitanja o svojoj obitelji, školi, nastavnicima i nastavi koju pohađaju, tijeku svoga školovanja, stavovima prema učenju i navikama učenja, motivaciji, interesima, korištenju informacijsko-komunikacijske tehnologije i dr.

Osim učenika, upitnike ispunjavaju i njihovi roditelji te ravnatelji škola. Podaci koji se prikupljaju upitnicima pomažu zemljama da detaljnije istraže veze između postignuća učenika na testu i čimbenika koji utječu na njihovo postignuće.

U svakoj odabranoj školi testiranje učenika s odmorima traje 3-4 sata.