Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

EUROPSKA komisija je predložila da osobne iskaznice državljana EU-a na čipu moraju sadržavati biometrijske podatke, otiske prstiju i prikaz lica, kao jednu od niza mjera koje bi teroristima trebale dodatno otežati planiranje, financiranje i poduzimanje kriminalnih radnji.

Komisija procjenjuje da još oko 80 milijuna Europljana ima strojno nečitljive osobne iskaznice bez biometrijskih podataka. Utvrđivanje zajedničkih sigurnosnih standarda na razini EU-a pomoglo bi u suzbijanju krivotvorenja dokumenata, s kojima teroristi i kriminalci često ulaze u EU iz trećih zemalja.

Prema prijedlogu Komisije, osobne iskaznice građana EU-a starijih od 12 godina te boravišne dozvole članova njihovih obitelji koji nisu građani EU-a morali bi imati u čipu na kartici biometrijske podatke, konkretno otiske prstiju i prikaze lica. Stari dokumenti trebali bi biti zamijenjeni najkasnije unutar pet godina ili unutar dvije godine za one manje sigurne, poput strojno nečitljivih osobnih iskaznica.

Prijedlogom uredbe samo se žele poboljšati sigurnosne značajke osobnih dokumenata, dok države članice odlučuju o ostalim aspektima izgleda svojih nacionalnih osobnih iskaznica. Unaprijeđeni standardi predviđeni prijedlogom slijede pristup koji EU primjenjuje za sigurnosne značajke putovnica.

Cilj olakšati financiranje terorističkih aktivnosti

Komisija predlaže i direktivu čiji je cilj otežati financiranje terorističkih aktivnosti. Tako se predlaže da sigurnosne agencije imaju pravodoban pristup financijskim informacijama nužnima za istrage teških zločina, između ostaloga informacijama o bankovnim računima.

Direktivom se želi poboljšati suradnja nacionalnih tijela radi razmjene financijskih informacija ili analiza, uključujući podatke o financijskim transakcijama. Komisija je predložila i stroža pravila o sastojcima eksploziva te uvozu i izvozu vatrenog oružja kako bi se teroristima dodatno ograničio pristup materijalima za njihove akcije.

Teroristi su posljednjih godina u brojnim napadima u Europi koristili eksplozive iz kućne radinosti. Kako bi se to onemogućilo, Komisija predlaže da se postojeća pravila o stavljanju na tržište i uporabi sastojaka eksploziva postrože.

To uključuje proširenje postojećeg popisa zabranjenih kemikalija, potencijalnih dijelova eksploziva iz kućne radinosti. Budući da se te tvari mogu nabaviti i u tradicionalnim i internetskim trgovinama, nova će se pravila primjenjivati i na internetsku prodaju.

Brža razmjena informacija o sumnjivim transakcijama

Predlaže se da države članice, ako to žele, mogu izdavati dozvole za kupnju ograničene količine zabranjenih tvari pod uvjetom da je te tvari moguće rabiti u zakonite svrhe. Svaka će država članica prije nego što osobi pojedincu izda dozvolu morati provjeriti zakonitost zahtjeva te provesti podrobnu sigurnosnu provjeru podnositelja zahtjeva, među ostalim uvidom u kaznenu evidenciju.

Prijedlog uključuje i bržu razmjenu informacija o sumnjivim transakcijama. Što se tiče posjedovanja vatrenog oružja, Komisija predlaže strože kontrole koje bi države članice trebale provoditi i obavljati sigurnosne provjere svih pojedinaca koji zatraže dozvolu za izvoz, posebice putem Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) kako bi se provjerilo je li osoba zavedena u kaznenoj evidenciji, odnosno putem Informacijskog sustava za nadzor izvoza konvencionalnog oružja (COARM), u kojem se bilježe odbijenice zahtjeva za izvoz.

Također se predlaže bolja razmjena informacija, između ostaloga, zemlje članice trebale bi redovito ažurirati COARM te održavati jedinstvenu nacionalnu bazu odobrenih i odbijenih dozvola. Usto bi Komisiji do 1. srpnja svake godine trebale dostaviti detaljne statističke podatke o uvozu i izvozu vatrenog oružja.