EUROPSKA unija ima ozbiljan problem s cijepljenjem stanovništva.

> Bloomberg: Europa pleše po rubu katastrofe s cijepljenjem

Naime, Pfizer, AstraZeneca i Moderna, vodeći proizvođači cjepiva protiv covida-19, najavili su da će njihove isporuke cjepiva kasniti. 

Europska unija potpisala je ugovor s AstraZenecom o isporuci 400 milijuna doza cjepiva, a ta je britansko-švedska tvrtka u međuvremenu objavila da će kasniti s proizvodnjom iako joj cjepivo na razini EU još nije ni odobreno. S isporukama kasne i druga dva proizvođača, Pfizer i Moderna.

> Hrvatska najviše cjepiva naručila od AstraZenece. Šef te firme dao veliki intervju

Uspješniji od Europske unije u kampanji cijepljenja su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, ali i "maleni" Izrael. 

Kao odgovor na kašnjenja Unija bi mogla ograničiti izvoz cjepiva proizvedenih na njezinom teritoriju.

Europska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides rekla je da će tvrtke koje proizvode cjepivo na prostoru EU morati "unaprijed obavijestiti kad god žele izvesti cjepiva u treće zemlje".

"Europska prijetnja farmaceutima je mač s dvije oštrice"

Tim povodom razgovarali smo s vanjskopolitičkim analitičarom Branimirom Vidmarovićem, kojeg smo za početak pitali bi li prijetnja Europske unije ograničavanjem izvoza cjepiva mogla uroditi plodom.

"To je mač s dvije oštrice. Ako pretpostavimo da AstraZeneca i ostali govore istinu, odnosno da je ugovor s Ujedinjenim Kraljevstvom zaista sklopljen prije ugovora s EU i da su zbog toga pogoni u UK-u učinkovitiji od pogona za proizvodnju cjepiva u EU, onda ne vidim na koji način Europska unija ovim potezom može riješiti problem jer tako neće povećati učinkovitost pogona. S druge strane, i to je ono što je štetno za europski imidž, je činjenica da se EU zalaže da cjepivo bude javno dobro te je u razvoj cjepiva uložila ogroman novac, govorimo o oko 500 milijuna eura, a s druge strane nastupa egoistično, kao i sve ostale države. Onda nema velike razlike između EU i ostalih zemalja. No ako AstraZeneca zaista mulja, što mi zasad ne znamo, onda taj pritisak može imati nekakav učinak. To je sad pitanje procjene čelnika Europske komisije, odnosno drži li to opravdanje AstraZenece vodu ili ne", rekao je Vidmarović za Index.

"Netko bi mogao postaviti pitanje čemu uopće služe europski birokrati"

Iz primjera Izraela vidimo da je u direktnim pregovorima s farmaceutskim kompanijama bilo moguće osigurati stalnu opskrbu velikom količinom. Činjenica je da je EU zapravo konglomerat 27 država s notorno sporom birokracijom i bezbroj tijela u kojima sjede ljudi koji, najblaže rečeno, nisu poznati po svojoj učinkovitosti. Vidmarovića smo pitali je li i to među razlozima zbog kojih Europska unija nije (bila) učinkovitija u dogovorima s proizvođačima cjepiva.

"Što se tiče birokratizacije i neučinkovitosti, tu ste potpuno u pravu. To su političke pozicije koje se popunjavaju na čudan način. Uz to, svaki put kad izbije novi problem u Europskoj uniji, formira se neko novo tijelo, a proces popunjavanja tih tijela je netransparentan, nema natječaja. Kad imate previše tijela, kao što ima EU, onda svako tijelo, kad se dogodi situacija kakva je ova, mora opravdati svoje postojanje, to je njihovih pet minuta slave. To sve strahovito usporava i otežava donošenje odluka jer se svatko od njih mora pokazati važan i opravdati svoju veliku plaću. Naime, oni znaju da ako ništa ne dođe s one strane, netko bi mogao postaviti pitanje čemu oni uopće služe", govori nam Vidmarović.

"Sve krupne odluke u EU mora donijeti 27 zemalja, to jako koči"  

Cijeli svijet u ovom trenutku ovisi o tome koliko će brzo procijepiti svoju populaciju. Svaka zemlja zbog vlastite ekonomije želi provesti kampanju cijepljenja što je prije moguće. Europska unija na vanjskopolitičkom planu pretendira na poziciju velesile kao što su SAD, Kina i Rusija. No situacija s cijepljenjem u Europskoj uniji govori nam da se tu možda ipak više radi o željama nego o stvarnosti. 

"Europska unija bi htjela biti snažan vanjskopolitički igrač, to su legitimne i dobre namjere, ali tu ima jako puno unutarnjih slabosti i ograničenja. Takva je jednostavno priroda EU jer se sve krupne odluke moraju donositi kroz zajedništvo 27 zemalja. To je prvi mehanizam koji koči donošenje odluka. Rješenje nije jednostavno, jer to je jednostavno inherentno ograničenje EU s kojim se Unija ne može učinkovito boriti", priča naš sugovornik.

"Proizvođači ne tretiraju EU kao monolitno tijelo"

"Europska unija je neupitno veliko i važno tržište, svi se bore za to tržište. No je li Europskoj uniji potrebna i politička moć? Ako jest, onda to zahtijeva jedinstvo i reviziju načina na koji se donose odluke, odnosno skraćivanje zapovjednog lanca, a to je u konfliktu sa svim načelima na kojima počiva EU", govori Vidmarović pa dodaje: "Uniji je zasad suđeno da bude nekakav hibrid, ali sad vidimo i na ovom primjeru s cijepljenjem da to nije nešto što funkcionira kao monolitan blok s velikim autoritetom. Sudeći po svemu, proizvođači ne tretiraju EU kao monolitno tijelo jer vide da neke zemlje imaju slobodu donošenja odluka kako žele, naručuju cjepiva od drugih igrača itd. Zbog toga možda rezoniraju da se ne isplati ulagati puno napora i isporučiti sve dogovoreno Europskoj uniji zbog drugih obaveza."

"Kad je situacija bila ozbiljna, nije bilo timske igre"

Mađarska, koja je članica Europske unije baš kao i Hrvatska, najavila je da će kupiti rusko cjepivo protiv covida. Je li i Hrvatska trebala ići u direktne pregovore s nekim drugim igračima na tržištu? 

"Ako smo mi u Hrvatskoj htjeli biti jako pošteni timski igrači u sklopu EU, onda se moramo zapitati kako je u jeku pandemije svaka europska zemlja zatvorila granice i bila sama za sebe. Kad je, dakle, situacija bila ozbiljna, svi su se zatvorili i nije bilo timske igre. Možda Hrvatska i jest bila u poziciji da pregovara s Rusima ili Kinezima, ali smo se bojali da bi možda netko u EU mogao imati prigovora za daljnju pomoć za borbu s pandemijom ili posljedicama potresa. Možda su naše odluke bile uvjetovane strahovima, a vidimo da se neke zemlje osjećaju slobodno i tako se ponašaju", zaključuje Vidmarović.