EU mijenja javnu nabavu. Najjeftinija ponuda više ne bi bila dovoljna
EUROPSKA komisija predstavila je prijedloge za reformu pravila javne nabave u Europskoj uniji. Cilj je potaknuti europske vlasti i javna tijela da pri trošenju javnog novca kupuju više domaćih proizvoda i usluga, čime EU želi ojačati svoju poziciju u odnosu na gospodarsku snagu Kine, piše The Guardian.
Nacionalne vlasti i javne ustanove, uključujući škole i bolnice, poticat će se na kupnju robe i usluga proizvedenih u Europi. Za razliku od prijašnjih inicijativa za promicanje domaće čiste tehnologije, ovaj put se ne predviđaju obvezujuće kvote s oznakom proizvedeno u Europi. Dužnosnici u Bruxellesu ističu problem s postojećim pravilima, koja mnoge javne agencije tumače kao obvezu odabira najjeftinije ponude. Zbog takve prakse ugovore često dobivaju tvrtke izvan Europe.
Veća pravna sigurnost za javne naručitelje
Povjerenik Europske komisije za industrijsku politiku Stephane Sejourne pojasnio je da će uredba javnim naručiteljima dati veću pravnu sigurnost i jasnije smjernice za kupnju europskih proizvoda i usluga. "Naručitelji će moći dati prednost europskim ponudama te ograničiti ili odbiti ponude iz zemalja koje nemaju sporazum o javnoj nabavi s EU-om ili ne poštuju obvezujuća međunarodna pravila", izjavio je Sejourne.
On očekuje da će prijedlozi potaknuti i veći demokratski nadzor nad trošenjem javnog novca na lokalnoj razini. "Ako naručitelji odaberu kineske autobuse umjesto europskih, to neće biti zbog propusta Europske komisije. Nacrt uredbe nudi sve mehanizme da se prednost da europskim autobusima", poručio je.
Odgovor na kineske subvencije
Bruxelles je posebno zabrinut zbog načina na koji kineske tvrtke ulaze na europska tržišta prometa i infrastrukture. Smatra se da im državne subvencije omogućuju ponudu nižih cijena od europske konkurencije. Komisija je u travnju blokirala sudjelovanje kineskog proizvođača vagona u natječaju za izgradnju nove linije metroa u Lisabonu.
Istraga je utvrdila da je tvrtka koristila državne subvencije koje su joj dale nepoštenu konkurentsku prednost. Prošle godine pokrenuta je i istraga protiv kineske tvrtke Nuctech, koja isporučuje sigurnosne skenere za europske zračne i morske luke. Dužnosnici EU-a sumnjaju da su joj subvencije i porezne olakšice omogućile nepoštenu prednost na tržištu, no ta istraga još nije dovršena.
Sejourne, koji je bliski suradnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i dugogodišnji zagovornik politike davanja prednosti Europi, istaknuo je da trošenje javnog novca na europske proizvode mora postati dio javne rasprave i odgovornosti. "Mora biti posve jasno: ako se umjesto europskog odabere strani proizvod, to nije zbog pravila Europske unije, nego zato što je donesena takva politička odluka", dodao je.
Pojednostavljenje pravila i zakonodavni put
Nacrt uredbe također predviđa značajno pojednostavljenje pravila spajanjem triju postojećih zakona u jedan. Da bi stupio na snagu, moraju ga odobriti Europski parlament i vijeće ministara EU-a, a očekuje se da će tekst biti izmijenjen tijekom zakonodavnog procesa.
Sejourne se zalaže i za to da se pravila o europskom podrijetlu primijene na javnu nabavu proizvoda za obnovljivu energiju i električnih automobila, što je dio Akta o industrijskom ubrzanju (IAA). Taj akt, koji će također proći kroz izmjene u Parlamentu i Vijeću, označava promjenu smjera za Bruxelles, koji je dugo bio glavni zagovornik otvorenih tržišta.
Odnosi s trećim zemljama
Iako su ovi planovi izazvali zabrinutost u britanskoj vladi, dužnosnici EU-a uvjeravaju da novi nacrt pravila o nabavi neće naštetiti britanskim tvrtkama. Postojeći sporazumi osiguravaju primjenu istih pravila za obje strane. Sejourne je potvrdio da EU ima sporazume s Ujedinjenom Kraljevinom koji jamče uzajamni pristup tržištu. "Za Ujedinjenu Kraljevinu ne bi trebalo biti nikakvih poteškoća", izjavio je.
Prepreke se ne očekuju ni za druge zemlje izvan EU-a koje imaju sklopljene sporazume o javnoj nabavi. Javnim naručiteljima bit će dostupan internetski alat za provjeru koje su države obuhvaćene mrežom sporazuma o slobodnoj trgovini i drugim međunarodnim ugovorima.
Ključan kriterij bit će članstvo u Sporazumu o vladinoj nabavi (GPA) Svjetske trgovinske organizacije, koji promiče pošteno tržišno natjecanje. Taj sporazum ima 22 članice, među kojima su EU, Ujedinjena Kraljevina, SAD, Kanada i Japan, ali ne i Kina.
Kvaliteta ispred najniže cijene
Prema procjenama EU-a, vrijednost javne nabave čini 15 % bruto domaćeg proizvoda Unije, odnosno oko 2.6 bilijuna eura godišnje. Bruxelles smatra da je to značajan instrument za potporu gospodarstvu koji EU ne koristi dovoljno, za razliku od Washingtona i Pekinga koji ga već primjenjuju za jačanje svojih tvrtki.
Nova pravila obvezat će javne naručitelje u EU-u da, umjesto odabira isključivo najjeftinije ponude, veći naglasak stave na kvalitetu i druge kriterije, poput ekološke održivosti i oslanjanja na lokalne opskrbne lance.
Prema prijedlogu, javne ustanove morat će pri definiranju kriterija za dodjelu ugovora kvaliteti dati težinu od najmanje 30 posto ili obrazložiti zašto to nisu učinile. Kod ugovora koji su radno intenzivni, minimalna težina kriterija kvalitete iznosit će 50 posto. Time se naručitelje želi potaknuti da pri odabiru ponude, osim cijene, vrednuju i osiguravanje kvalitetnih uvjeta rada.