EUROPSKA središnja banka (ECB) priprema prvi potpuni redizajn euronovčanica, ali istodobno šalje jasnu poruku da gotovina ne ide u povijest unatoč sve raširenijem bezgotovinskom plaćanju i planovima za digitalni euro. Cilj je stvoriti novčanice koje će građanima biti bliskije i koje će imati naprednije sigurnosne značajke, piše Euronews.

Prvi potpuni redizajn eura

ECB je u srpnju predstavio prijedloge za nove novčanice, što je prvi put da se uvodi tako velika vizualna promjena. "U tijeku je prvi potpuni vizualni redizajn euro novčanica. Uvodimo nove teme i motive jer želimo buduće novčanice još više približiti građanima Europe", izjavila je Doris Schneeberger, direktorica odjela za novčanice u ECB-u.

U užem izboru su dvije teme: europska kultura i bogatstvo prirode. Prva opcija uključuje prikaze osoba koje su obilježile europsku povijest umjetnosti, glazbe i znanosti, dok se druga fokusira na prirodna bogatstva.

ECB je pokrenuo javno savjetovanje kako bi građani sudjelovali u odabiru konačnog rješenja, a pobjednički dizajn bit će objavljen u prosincu ove godine. Schneeberger je potvrdila da su u anketi već sudjelovali milijuni Europljana. Ipak, proći će još nekoliko godina prije nego što nove novčanice uđu u optjecaj. Izvor iz bankarskog sektora za Euronews je rekao da se to ne očekuje prije 2029. godine.

Hoće li gotovina nestati?

Odluku o redizajnu Schneeberger je usporedila s obnovom kuće. "Nitko ne bi renovirao kuću koju planira uskoro srušiti", rekla je. Dok se plaćanja sve više digitaliziraju, ECB ovim potezom želi ojačati ulogu novčanica kao glavnog oblika javnog novca dostupnog građanima.

Javni novac izdaje središnja banka i obuhvaća fizičku gotovinu - novčanice i kovanice - te rezerve komercijalnih banaka. Naziva se javnim jer za njega jamči javna vlast. S druge strane, privatni novac stvaraju komercijalne banke, a uglavnom se radi o depozitima na računima koje koristimo za bankovne prijenose i plaćanja karticama.

Digitalni euro kao nadopuna, ne zamjena

ECB istodobno radi na uvođenju digitalnog eura, elektroničkog oblika javnog novca koji bi mogao postati dostupan od 2029. godine. Banka pritom nastoji ispraviti netočne tvrdnje da će digitalna valuta u potpunosti zamijeniti gotovinu.

"Naš je cilj osigurati da plaćanje javnim novcem uvijek bude opcija, bilo gotovinom ili digitalnim eurom. Digitalni euro bi nadopunjavao gotovinu, a ne je zamijenio. Svi će Europljani i dalje imati slobodu izbora – plaćanje gotovinom, digitalnim eurom ili nekim drugim sredstvom", poručila je Schneeberger.

Dosad samo jedan redizajn

Novčanice eura dosad su značajnije promijenjene samo jednom. Od prvog izdanja 2002. godine tema je bila Doba i stilovi, simbolizirana apstraktnim prozorima, vratima i mostovima. "Iako su osvježene serijom Europa, koja je izlazila od 2013. do 2019. godine, opći vizualni pristup ostao je sličan", objasnila je Schneeberger.

Sadašnje novčanice prikazuju spomenike koji ne postoje u stvarnosti. Novi dizajn to želi promijeniti i uvesti motive s kojima se Europljani svih generacija mogu poistovjetiti. "Ovim prijedlozima dizajna dobivamo priliku učiniti novčanice bliskijima ljudima jer će prikazivati stvarne osobe, ptice i građevine", zaključila je direktorica ECB-a.