IAKO naš prirodni satelit Mjesec nema atmosferu, na njemu se zapravo nalazi golema količina kisika koji je pomiješan s prašinom i nalazi se na Mjesečevoj površini u formi oksida.

Prošle godine znanstvenici su objavili zanimljiv rad o tome kako izvući kisik iz regolita, odnosno materijala na Mjesečevoj površini, a sada će Europska svemirska agencija (ESA) pokušati u svom prvom prototipu tvornice kisika u što većem obimu iz lunarne prašine izvući taj za ljude esencijalni plin, piše Science Alert.

Mjesečev regolit

Ako u tome uspije, ESA bi mogla astronautima pružiti važne resurse koji će im pomoći u budućim misijama na Mjesec, a možda čak i omogućiti stvaranje tamošnjih dugotrajnih baza i kolonija.

40 do 45 posto Mjesečevog regolita čini kisik

"Mogućnost dobivanja kisika iz resursa s Mjeseca očito bi mogla biti od velike koristi za buduće lunarne doseljenike; i za disanje i za lokalnu proizvodnju raketnog goriva", rekla je kemičarka Beth Lomax sa Sveučilišta Glasgow koja je sudjelovala u osmišljavanju nove tehnologije ekstrakcije kisika, a koja će se koristiti u postrojenju koje se nalazi u ESA-inom Europskom svemirskom istraživačkom i tehnološkom centru (ESTEC) u Nizozemskoj.

Naime, znanstvenicima je već od prije poznato da Mjesečev regolit u sebi sadrži ogromnu količinu kisika; između 40 i 45 posto njegove mase je kisik. No, do sada su svi pokušaji izvlačenja tog plina iz Mjesečeve prašine pokazali slabe rezultate: bili su ili previše komplicirani ili su davali malo kisika ili su pritom uništavali regolit.

Lomaxin tim koristio se novom tehnologijom - elektrolizom rastopljene soli. Pomoću nje su uspjeli iz simuliranog regolita izvući i do 96 posto kisika. Kao dodatni bonus, u ovome se procesu stvaraju i neke metalne legure koje također mogu poslužiti pri svemirskim istraživanjima.

Baze na Mjesecu i Marsu

Trenutno postrojenje zapravo je pogon za deoksidaciju, gdje je kisik samo nusproizvod koji se izbacuje izvan objekta. Međutim, s dodatnom nadogradnjom kisik će se moći i skladištiti. Krajnji cilj ovog projekta je stvaranje postrojenja koje bi moglo funkcionirati na Mjesecu i u kojem bi se koristio pravi, a ne simulirani, lunarni regolit.

"ESA i NASA vraćaju se na Mjesec s ljudskom posadom, ali ovoga puta promišljaju kako na njemu što duže ostati", rekao je Tommaso Ghidini, voditelj Odjela za konstrukcije, mehanizme i materijale u ESA-i.

"U skladu s time, razvijamo tehnologiju kojom će se moći koristiti resursi s Mjeseca i koja će na njemu omogućiti dulji boravak. Radimo na tome da stvorimo baze na Mjesecu i možda jednoga dana i na Marsu“, dodao je.