KOLOVOZ je izjednačio rekord srpnja 2023. i postao jedan od dva najtoplija mjeseca u povijesti mjerenja, potvrdila je služba Europske unije za klimatske promjene. Do rekorda je došlo zbog kombinacije klimatskih promjena i jačanja fenomena El Nino, koji oslobađa toplinu iz Pacifika u atmosferu, piše BBC.

Temperature su u kolovozu bile za 1.65 °C više od predindustrijskog prosjeka. Time je probijena ključna granica od 1.5 °C, koju su države postavile kao prag za izbjegavanje najtežih posljedica klimatskih promjena. Iako jedan mjesec iznad te granice ne znači da je ona trajno premašena, znanstvenici upozoravaju da se radi o jasnom pokazatelju trenda.

Kolovoz je ujedno bio i završetak najtoplijeg zabilježenog ljeta u zapadnoj Europi, s temperaturama koje su premašile i one iz toplinskog vala 2003. godine. Dr. Samantha Burgess, strateška voditeljica za klimu u službi Copernicus, opisala je kolovoz kao "izniman mjesec u globalnim klimatskim zapisima".

Dodala je kako njegove posljedice "sve više osjećaju zajednice, gospodarstva i ekosustavi diljem svijeta". Prema njezinim riječima, kombinacija rekordnih temperatura zraka, rekordne topline oceana i iznimnog ljeta u Europi pokazuje da klimatske promjene sada uzrokuju ekstreme u atmosferi i u oceanima.

Rekordna toplina oceana i utjecaj El Nina

Šef UN-a za klimu Simon Stiell izjavio je da novi rekord jasno pokazuje utjecaj čovječanstva na klimu. "Dokazi su nepobitni. Ovo je cijena ovisnosti čovječanstva o fosilnim gorivima koja se otima kontroli i cijena globalne klimatske krize koju ta ovisnost potiče", poručio je Stiell.

Istraživači navode da situaciju, uz utjecaj fosilnih goriva, dodatno pogoršava snažan El Nino. Riječ je o prirodnom klimatskom obrascu tijekom kojeg se istočni dio Tihog oceana neuobičajeno zagrijava. Taj proces oslobađa goleme količine topline iz oceana u atmosferu i podiže globalne temperature u razdoblju od otprilike godinu dana.

Tim iz Copernicusa tvrdi da El Niño koji je u tijeku i dalje jača te bi mogao postati jedan od najsnažnijih u povijesti. Najveći utjecaj tog prirodnog fenomena na globalne temperature očekuje se iduće godine, pa se pretpostavlja da bi se niz temperaturnih rekorda mogao nastaviti.

Ljudski utjecaj i posljedice

Ove procjene dolaze nakon najtoplijeg ljeta u povijesti zapadne Europe. Ujedinjeno Kraljevstvo također je zabilježilo svoje najtoplije ljeto od početka mjerenja 1884. godine. Britanski meteorološki zavod, Met Office, utvrdio je da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem učinile takav rekord oko 130 puta vjerojatnijim.

Dr. Clair Barnes, istraživačica ekstremnih vremenskih prilika s Imperial Collegea u Londonu, ističe da ove brojke imaju "vrlo stvarnu ljudsku cijenu". Vrućine diljem Ujedinjenog Kraljevstva i Europe poremetile su rad škola, opteretile bolnice, utjecale na proizvodnju hrane, izazvale požare i suše te odnijele desetke tisuća života, navela je Barnes.

Barnes je odbacila tezu da su takva ljeta postala novo normalno. "Sve dok ne prestanemo izgarati fosilna goriva, rekordi će se nastaviti obarati, a ekstremi će se pogoršavati brže nego što se možemo prilagoditi. Ključno je da je odluka o tome koliko će se situacija pogoršati i dalje u našim rukama."