EUROPA je ove godine za ukapljeni prirodni plin (LNG) iz ruskog arktičkog projekta Yamal platila rekordnih 7,3 milijarde eura, čime je već u prvih osam mjeseci premašena ukupna vrijednost uvoza iz cijele 2025. godine. Iako europski dužnosnici javno govore o prekidu gospodarskih veza s Rusijom, podaci pokazuju suprotan trend, piše Euronews.

Analiza nevladine organizacije Urgewald, koja prati financiranje projekata štetnih za klimu, otkriva da su europske luke u prvih osam mjeseci 2026. primile 156 pošiljki LNG-a s Yamala. Ukupna količina od 11,39 milijuna tona predstavlja porast od 10,1 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Podaci tvrtke Kpler, koja prati tržište u stvarnom vremenu, potvrđuju da su europske luke od siječnja do početka rujna prihvatile 88,9 posto ukupnog svjetskog izvoza iz projekta Yamal, što je značajan porast u usporedbi sa 78,2 posto u 2025. godini.

"Kupci iz EU očito maksimalno povećavaju uvoz prije zabrane koja stupa na snagu u siječnju 2027. Većinom je riječ o isporukama iz postojećih dugoročnih ugovora, a uvoz LNG-a temeljem kratkoročnih ugovora zabranjen je još u travnju ove godine", pojasnio je za Euronews Charles Costerrouse, energetski analitičar u Kpleru.

Analitičari navode da je veća potrošnja rezultat kombinacije viših cijena plina u Europi i većeg broja pošiljki. Na povećan uvoz utjecali su i sukobi na Bliskom istoku koji su poremetili ključnu energetsku rutu kroz Hormuški tjesnac. Najveći europski uvoznici ruskog arktičkog plina su Francuska s 4,4 milijuna tona, Belgija s 3 milijuna, Španjolska s 2,7 milijuna i Nizozemska s 1,1 milijun tona.

U transportnoj mreži dominiraju dvije europske tvrtke, škotski Seapeak i grčki Dynagas. Brodovi povezani s njima prevezli su 72 posto ukupnog izvoza LNG-a s Yamala. Šest tankera klase Arc7 povezanih sa Seapeakom prevezlo je 4,73 milijuna tona, dok su brodovi grčkog Dynagasa prevezli oko 4,5 milijuna tona.

"Europa tvrdi da se odmiče od ruskih energenata, no podaci pokazuju suprotno", rekao je Alexander Kirk iz organizacije Urgewald. "U prvih osam mjeseci EU je preuzeo 10 posto više LNG-a s Yamala, što čini gotovo devet od svakih deset tona izvezenih iz tog projekta."

Europska logistika ključna za ruski izvoz

Porast trgovine događa se u osjetljivom političkom trenutku. Europski čelnici 13. rujna stižu u Finsku na Europski arktički summit, dok diplomati u Bruxellesu pripremaju 22. paket sankcija protiv Rusije, u kojem je Grčka osigurala izuzeće od potpune zabrane uvoza ruskog LNG-a. Istraga pokazuje da Europa nije samo glavni kupac, već i ključna logistička podrška za rusku arktičku trgovinu, što otkriva veliku ranjivost Moskve.

Budući da su arktičke vode zaleđene veći dio godine, Rusija se oslanja na flotu od 15 specijaliziranih tankera klase Arc7 za probijanje leda. Kratka putovanja do europskih luka omogućuju tim brodovima da brzo iskrcaju teret i vrate se po novu pošiljku. Kada bi ti isti brodovi zimi morali ploviti do Azije, putovanje bi trajalo tjednima duže, a ruski izvoz plina drastično bi se smanjio.

Otvaranje Sjevernog morskog puta tijekom ljeta omogućilo je Rusiji da u kolovozu podijeli izvoz između Europe i Azije. Ipak, taj se prolaz uskoro zatvara. Do prosinca će zaleđena istočna ruta postati neprohodna, što će Rusiju ponovno u potpunosti usmjeriti na europske luke.

Zabrana uvoza od 2027. i pozivi na strože sankcije

Pravi test za ruski energetski sektor stiže 1. siječnja 2027., kada na snagu stupa zabrana uvoza ruskog LNG-a i korištenja pomorskih usluga u Europskoj uniji. Stručnjaci procjenjuju da će gubitak pristupa europskim lukama staviti ruske arktičke operacije pod dosad neviđen pritisak.

Dok se europski čelnici okupljaju u finskom Rovaniemiju radi koordinacije arktičke sigurnosti, aktivisti upozoravaju da europske energetske tvrtke svojim poslovanjem izravno pune ratni proračun Kremlja.

"Ne smiju zanemariti činjenicu da novac, luke i pomorske usluge iz EU-a pomažu jednom od ključnih Putinovih arktičkih energetskih projekata da ostvari rekordnu godinu", poručio je Sebastian Rötters, aktivist za sankcije u Urgewaldu.

S obzirom na to da se o 22. paketu sankcija trenutačno pregovara, aktivisti zahtijevaju od europskih vlada da zatvore postojeće pravne praznine. Traže hitnu zabranu servisiranja flote tankera Arc7 i strogi embargo na prodaju specijaliziranih LNG tankera ruskim tvrtkama. Ostaje otvoreno pitanje imaju li zemlje članice, koje i dalje strahuju od zimskih cjenovnih šokova, političke volje prekinuti ovu vezu vrijednu više milijardi eura.